y2 = x3 + ax + b,
gdje su a, b cijeli brojevi i vrijedi da je 4a3 + 27b2 0.Najvažnija činjenica o eliptičkim krivuljama nad je Mordell-Weilov teorem.
Teorem: (Mordell - Weil) E() je konačno generirana abelova grupa. |
Drugim riječima, postoji konačan skup racionalnih točaka
P1, ... , Pk iz kojih se
sve ostale racionalne točke na E mogu
dobiti metodom sekante i tangente.
Kako je svaka konačno generirana abelova grupa izomorfna
produktu cikličkih grupa, dobivamo sljedeću neposrednu
posljedicu Mordell-Weilovog teorema.
Korolar: E() E()tors × |
Grupa E()tors koja se sastoji od svih
točaka konačnog reda naziva se torzijska grupa od E,
a nenegativni cijeli broj r
se naziva rang od E i označava se s rank (E).
Korolar nam kaže da postoji r racionalnih točaka
P1, ... , Pr
na krivulji E sa svojstvom da se svaka racionalna
točka P na E može prikazati u obliku
P = T + m1P1 + ... + mrPr,
gdje je T neka točka konačnog reda, a m1, ... , mr cijeli brojevi.Postavlja se pitanje koje sve vrijednosti mogu poprimiti E()tors i rank (E). Nadalje, pitanje je kako izračunati te vrijednosti za konkretnu krivulju E. Pokazuje se da je puno lakše dati odgovore na ova pitanja za torzijsku grupu, nego za rang. Do danas nije poznato koje sve vrijednosti može poprimiti rang eliptičke krivulje. Vjeruje se da rang može biti proizvoljno velik, no danas se zna tek da postoji eliptička krivulja ranga 24 (Martin i McMillen). Krivulja najvećeg ranga za koju je rang egzaktno izračunan (a ne samo donja ograda za rang) je krivulja ranga 15 (Dujella). (Naknadna napomena: Elkies je 2005. godine pronašao krivulju egzaktnog ranga 17, a 2006. godine krivulju ranga 28.) S druge strane, Mazur je dokazao da postoji točno 15 mogućih torzijskih grupa. To su
,
za n = 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ili 12;
×
,
za n = 2, 4, 6 ili 8.
Recimo sada nešto o računanju torzijske grupe od E. Pretpostavimo najprije da je P = (x, y) točka reda 2 na E. To znači da je [2] P = , odnosno P = -P. No, odavde je (x, y) = (x, -y), što povlači y = 0. Dakle, točke reda 2 su upravo točke s y-koordinatom jednakom 0. Možemo imati 0, 1 ili 3 takve točke, što ovisi o broju racionalnih nultočaka polinoma x3 + ax + b. Te točke, zajedno s točkom u beskonačnosti , čine podgrupu od E()tors koja je ili trivijalna ili jednaka ili jednaka × . Ostale točke konačnog reda možemo naći korištenjem sljedećeg teorema.
Teorem: (Lutz - Nagell) Ako je P = (x, y) E()tors, onda su x i y cijeli brojevi, te vrijedi da je ili y = 0 (tada P ima red 2) ili y2 dijeli diskriminantu D = - 4a3 - 27b2. |
Primjer: Odredite torzijsku grupu eliptičke krivulje
E : y2 = x3 + x.
Imamo D = -4. Stoga svaka torzijska točka P = (x, y) mora zadovoljavati ili y = 0 ili y | 2. Dakle, y {0, 1, -1, 2, -2}. Lako se vidi da jednadžbe x3 + x = 1 i x3 + x = 4 nemaju cjelobrojnih rješenja, dok je x = 0 jedino cjelobrojno rješenje jednadžbe x3 + x = 0. To znači da jeE()tors = {, (0,0)} .
y2 = x3 + 17.
Pokažite da se točke P3, P4, P5, P6 i P7 mogu prikazati u obliku [m] P1 + [n] P2, m, n
a) y2 = x3 + 4;
b) y2 = x3 + 8;
c) y2 = x3 - 4x;
d) y2 = x3 - 43x + 166.
Web stranica seminara | Andrej Dujella - osobna stranica |