y2 = x3 + ax + b,
gdje su a, b cijeli brojevi i vrijedi da je 4a3 + 27b2
Najvažnija činjenica o eliptičkim krivuljama nad
je
Mordell-Weilov teorem.
Teorem: (Mordell -
Weil)
E(![]() |
Drugim riječima, postoji konačan skup racionalnih točaka
P1, ... , Pk iz kojih se
sve ostale racionalne točke na E mogu
dobiti metodom sekante i tangente.
Kako je svaka konačno generirana abelova grupa izomorfna
produktu cikličkih grupa, dobivamo sljedeću neposrednu
posljedicu Mordell-Weilovog teorema.
Korolar:
E(![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Grupa E()tors koja se sastoji od svih
točaka konačnog reda naziva se torzijska grupa od E,
a nenegativni cijeli broj r
se naziva rang od E i označava se s rank (E).
Korolar nam kaže da postoji r racionalnih točaka
P1, ... , Pr
na krivulji E sa svojstvom da se svaka racionalna
točka P na E može prikazati u obliku
P = T + m1P1 + ... + mrPr,
gdje je T neka točka konačnog reda, a m1, ... , mr cijeli brojevi.
Postavlja se pitanje koje sve vrijednosti mogu poprimiti
E()tors
i rank (E). Nadalje, pitanje je kako izračunati te
vrijednosti za konkretnu krivulju E.
Pokazuje se da je puno lakše dati odgovore na ova pitanja
za torzijsku grupu, nego za rang. Do danas nije poznato koje
sve vrijednosti može poprimiti rang eliptičke krivulje. Vjeruje
se da rang može biti proizvoljno velik, no danas se zna tek da
postoji eliptička krivulja ranga
24
(Martin i
McMillen).
Krivulja najvećeg ranga za koju je rang egzaktno izračunan
(a ne samo donja ograda za rang) je krivulja ranga 15
(Dujella). (Naknadna napomena:
Elkies je 2005. godine pronašao
krivulju egzaktnog ranga 17, a 2006. godine krivulju ranga
28.)
S druge strane,
Mazur je dokazao da postoji
točno 15 mogućih torzijskih grupa. To su
,
za n = 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ili 12;
×
,
za n = 2, 4, 6 ili 8.
Recimo sada nešto o računanju torzijske grupe od E.
Pretpostavimo najprije
da je P = (x, y) točka reda 2
na E. To znači da je [2] P =
, odnosno
P = -P. No, odavde je (x, y) =
(x, -y), što povlači y = 0. Dakle, točke reda 2
su upravo točke s y-koordinatom jednakom 0. Možemo
imati 0, 1 ili 3 takve točke, što ovisi o broju racionalnih
nultočaka polinoma x3 + ax + b.
Te točke, zajedno s točkom u beskonačnosti
, čine podgrupu od
E(
)tors koja je ili trivijalna
ili jednaka
ili jednaka
×
.
Ostale točke konačnog reda možemo naći korištenjem sljedećeg teorema.
Teorem: (Lutz -
Nagell)
Ako je P = (x, y)
![]() ![]() |
Primjer: Odredite torzijsku grupu eliptičke krivulje
E : y2 = x3 + x.
Imamo D = -4. Stoga svaka torzijska točka P = (x, y) mora zadovoljavati ili y = 0 ili y | 2. Dakle, y
E()tors =
{
, (0,0)}
.
y2 = x3 + 17.
Pokažite da se točke P3, P4, P5, P6 i P7 mogu prikazati u obliku [m] P1 + [n] P2, m, n
a) y2 = x3 + 4;
b) y2 = x3 + 8;
c) y2 = x3 - 4x;
d) y2 = x3 - 43x + 166.
Web stranica seminara | Andrej Dujella - osobna stranica |