Prvu racionalnu Diofantovu četvorku pronašao je grčki matematičar Diofant, po kome su ovi skupovi i dobili ime. Ta četvorka je bila
{1/16, 33/16, 17/4, 105/16}.
Prvu (cjelobrojnu) Diofantovu četvorku, skup{1, 3, 8, 120},
pronašao je Fermat. Uvjerimo se da je ovaj skup zaista Diofantova četvorka:
1 3 + 1 = 22,        
1 120 + 1 = 112,
1 8 + 1 = 32,        
3 120 + 1 = 192,
3 8 + 1 = 52,        
8 120 + 1 = 312.
{11/192, 35/192, 155/27, 512/27, 1235/48, 180873/16},
koji je pronašao Gibbs.Nedavno je dokazano da ne postoji niti jedna (cjelobrojna) Diofantova šestorka, a slutnja je da ne postoji niti Diofantova petorka. S druge strane, ne zna se nikakva gornja ograda za veličinu racionalnih Diofantovih m-torki.
Recimo nešto o vezi Diofantovih m-torki i eliptičkih krivulja. Pretpostavimo da želimo (cjelobrojnu ili racionalnu) Diofantovu trojku {a, b, c} nadopuniti do Diofantove četvorke. To znači da želimo naći broj d takav da su brojevi ad + 1, bd + 1 i cd + 1 potpuni kvadrati. Ovom problemu na prirodan način možemo pridružiti eliptičku krivulju
E :       y2 = (x + ab)(x + ac)(x + bc).
Naime, ako je d rješenje našeg problema, onda je točka s prvom koordinatom x = abcd racionalna točka na krivulji E. Krivulja E ima tri racionalne točke reda 2: (-ab, 0), (-ac, 0), (-bc, 0), a također i trivijalnu racionalnu točku P = (0, abc) za koju nije teško pokazati da je beskonačnog reda. Dakle, na krivulji E postoji beskonačno mnogo racionalnih točaka (x, y). Postavlja se pitanje za koje će od tih točaka broj d = x / abc prestavljati rješenje polaznog problema, tj. imati svojstvo da je {a, b, c, d} racionalna Diofantova četvorka. Odgovor je da su to sve točke oblika P + [2] U, gdje je U proizvoljna racionalna točka na E. Na krivulji E se nalazi još jedna zanimljiva racionalna točka, naime točka s prvom koordinatom jednakom 1. Preciznije, ako jeab + 1 = r2,     ac + 1 = s2,     bc + 1 = t2,
onda točka S = (1, rst) leži na E. Štoviše, vrijedi da je S = [2] R, gdje jeR = ((rs + rt + st + 1), (r + s)(r + t)(s + t)).
Direktni račun pokazuje da su prve koordinate točaka P - S i P + S jednakea + b + c 2abc + 2rst,
što predstavlja dokaz činjenice da se svaka Diofantova trojka može nadopuniti do Diofantove četvorke. Primjenimo li ovu konstrukciju npr. na Diofantovu trojku {1, 3, 120}, dobit ćemo Diofantove četvorke {1, 3, 8, 120} i {1, 3, 120, 1680}. S tim u vezi spomenimo da su Dujella i Petho dokazali 1998. godine da se svaka Diofantova trojka oblika {1, 3, c}, gdje je c 8, može na točno dva načina proširiti do Diofantove četvorke.U dokazu da se svaka Diofantova četvorka može nadopuniti do racionalne Diofantove petorke, ponovo se koristi pribrajanje i oduzimanje točke S. Neka je T = (x, y) točka na E takva da broj d = x / abc zadovoljava uvjet da su ad + 1, bd + 1 i cd + 1 potpuni kvadrati. Promotrimo točku T S = (x', y'). Tada broj d' = x' / abc također zadovoljava isti uvjet kao i d. No, vrijedi i više. Naime, d d' + 1 je također potpun kvadrat. Drugim riječima, {a, b, c, d, d'} je racionalna Diofantova petorka. Primjenom ove konstrukcije na Fermatov skup {a, b, c, d} = {1, 3, 8, 120}, dobiva se upravo Eulerovo rješenje d' = 777480 / 8288641.
Više informacija o različitim problemima vezanim uz Diofantove m-torke može se naći na web stranici o Diofantovim m-torkama.
Web stranica seminara | Andrej Dujella - osobna stranica |