[Prethodna tema]   [Sljedeća tema]  

2. Neki matematički problemi u kojima se javljaju eliptičke krivulje

2.1. Kongruentni brojevi

Već je Fermat znao da ne postoji pravokutni trokut s cjelobrojnim duljinama stranicama čija je površina kvadrat nekog cijelog broja. Drugim riječima, ne postoji pravokutni trokut čije su duljine stranica racionalni brojevi, a površina jednaka 1. S druge strane, jasno je postoji takav trokut s površinom jednakom 6. To je trokut sa stanicama (3,4,5). Nije tako očito, ali bilo je poznato već Fibonacciju, da postoji takav trokut s površinom jednakom 5. To je trokut sa stranicama (3/2, 20/3, 41/6).

Ovi nas primjeri dovode do sljedeće definicije.

Definicija: Za prirodan broj n kažemo da je kongruentan broj ako je jednak površini nekog pravokutnog trokuta s racionalnim stranicama.

Vidjeli smo već da su 5 i 6 kongruentni brojevi. Broj 7 je također kongruentan jer je jednak površini trokuta sa stanicama (24/5, 35/12, 337/60). S druge strane, poznato je da brojevi 1, 2, 3, 4, 8, 9 i 10 nisu kongruentni.

Postavlja se pitanje kako za dani prirodni broj n odrediti da li kongruentan ili ne. Vidjet ćemo da je to pitanje povezano s eliptičkim krivuljama.

Propozicija: Prirodan broj n je kongruentan ako i samo ako postoji racionalan broj x sa svojstvom da su x, x - n i x + n kvadrati racionalnih brojeva.

Dokaz:
Neka su racionalni brojevi a, b, c katete i hipotenuza pravokutnog trokuta s površinom ab/2 = n. Neka je x = c2/4. Tada je x - n = (a - b)2/4, x + n = (a + b)2/4. Dakle, x - n, x, x + n su kvadrati racionalnih brojeva.
Obratno, ako su x - n, x, x + n kvadrati racionalnih brojeva, recimo x = u2, x - n = v2, x + n = w2, onda ako stavimo a = w + v, b = w - v, c = 2u, dobivamo pravokutni trokut sa stranicama (a, b, c) i s površinom ab/2 = n, pa je n kongruentan broj. QED



Ako su brojevi x - n, x, x + n kvadrati racionalnih brojeva, onda je, naravno, i njihov produkt kvadrat nekog racionalnog broja. To povlači da ako je n kongruentan broj, onda na eliptičkoj krivulji

E :         y2 = x3 - n2 x

postoji, osim 2-torzijskih točaka (0,0), (n,0) i (-n,0), barem još jedna racionalna točka. Postavlja se pitanje vrijedi li obrat ove tvrdnje. Neka je P = (x,y), y <> 0, neka racionalna točka na krivulji E. Tada znamo da je produkt brojeva x - n, x i x + n kvadrat racionalnog broja, no to ne znači da je i svaki od tih brojeva također kvadrat racionalnog broja. Pokazat ćemo međutim da je ovaj jači zahtjev ispunjen za točke oblika [2] P. Zaista,

x([2] P) = ((3x2 - n2) / (2y))2 - 2x = (x4 + 2n2x2 + n4) / (4y2) = ((x2 + n2) / (2y))2,
x([2] P) + n = ((x2 + 2nx - n2) / (2y))2,
x([2] P) - n = ((x2 - 2nx - n2) / (2y))2.

Time smo dokazali sljedeću karakterizaciju kongruentnih brojeva.

Propozicija: Prirodan broj n je kongruentan ako i samo na eliptičkoj krivulji En leži barem jedna racionalna točka P = (x,y) za koju je y <> 0.

Može se pokazati da, osim 2-torzijskih točaka, krivulja E nema drugih drugih točaka konačnog reda. Stoga je broj n kongruentan ako i samo na eliptičkoj krivulji En leži beskonačno mnogo racionalnih točaka (tj. ako je rang od E pozitivan).


Rezultat koji se najviše približio odgovoru na pitanje kako za dani prirodni broj n odrediti da li kongruentan jest sljedeći teorem u čijem se dokazu koriste mnogi duboki pojmovi i rezultati vezani uz eliptičke krivulje.

Teorem: (Tunnell) Neka je n kvadratno slobodan prirodan broj, te neka je d = 1 ako je n neparan, a d = 2 ako je n paran. Ako je n kongruentan, onda jednadžba

x2 + 2dy2 + 8z2 = n / d

ima točno dvostruko više cjelobrojnih rješenja (x, y, z) od jednadžbe

x2 + 2dy2 + 32z2 = n / d.

Uz pretpostavku da vrijedi tzv. Birch-Swinnerton-Dyerova slutnja, vrijedi i obrat ove tvrdnje.

O Birch-Swinnerton-Dyerovoj slutnji recimo za sada samo to da ona povezuje broj generatora (rang) eliptičke krivulje nad poljem Q s brojem točaka na toj istoj krivulji kad se ona promatra nad konačnim poljem Fp. To je jedan od sedam tzv. Millenium Prize Problems.

Primjer: Neka je n = 3.
Jednadžbe x2 + 2y2 + 8z2 = 3 i x2 + 2y2 + 32z2 = 3 imaju svaka po 4 rješenja (1,1,0), (1,-1,0), (-1,1,0), (-1,-1,0), pa Tunnellov teorem povlači da broj 3 nije kongruentan.

Primjer: Neka je n = 34.
Jednadžba x2 + 4y2 + 8z2 = 17 ima 8 rješenja (1,2,0), (1,-2,0), (-1,2,0), (-1,-2,0), (3,0,1), (3,0,-1), (-3,0,1), (-3,0,-1), dok jednadžba x2 + 4y2 + 32z2 = 17 ima samo 4 rješenja (1,2,0), (1,-2,0), (-1,2,0), (-1,-2,0). Stoga na osnovu obrata Tunnellovog teorema zaključujemo da je broj 34 kongruentan. Uvjerimo se u to tako da pronađemo pravokutni trokut s racionalnim stranicama čija je površina jednaka 34. Krećemo od eliptičke krivulje y2 = x3 - 342 x. Na njoj se nalazi racionalna točka P = (-2, 48). Označimo prvu koordinatu točke [2] P sa x. Računamo: x = (145 / 12)2, x + n = (127 / 12)2, x - n = (161 / 12)2, te iz dokaza prve propozicije nalazimo stranice pravokutnog trokuta: a = 24, b = 17 / 6, c = 145 / 6.


Zadatci:

  1. Dokažite da jednadžba x4 - y4 = z2 nema rješenja u prirodnim brojevima. Pokažite da iz ove činjenice slijedi da broj 1 nije kongruentan broj.

  2. Nađite barem tri pravokutna trokuta s racionalnim stranicama i površinom jednakom 6.

  3. Odredite sve kongruentne brojeve manje od 30. Za svaki takav broj n nađite barem jedan pravokutni trokut s racionalnim stranicama i površinom jednakom n.


[Prethodna tema]   [Sljedeća tema]  
Web stranica seminara Andrej Dujella - osobna stranica