Obavezni kolegij na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo i matematika
(Modul Teorijsko računarstvo po novom programu)
                            3+0   0+0
Izborni kolegij na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija Matematika i informatika; smjer: nastavnički
Raspored:
srijeda 17-20 (A102)
Klasična kriptografija. Osnovni pojmovi. Supstitucijske šifre.
Vigenèreova šifra. Playfairova šifra. Hillova šifra.
Transpozicijske šifre. Naprave za šifriranje (Enigma).
Moderni simetrični blokovni kriptosustavi. Povijest DES-a. Opis algoritma DES-a.
Kriptoanaliza DES-a. Još neki moderni blokovni kriptosustavi. Advanced Encryption Standard.
Kriptosustavi s javnim ključem. Ideja javnog ključa i digitalnog potpisa.
RSA kriptosustav. Kriptoanaliza RSA kriptosustava. Ostali kriptosustavi s javnim ključem.
B. Ibrahimpašić: Kriptografija kroz primjere, Pedagoški fakultet Bihać, 2011.
D. Kahn: The Codebreakers. The Story of Secret Writing,
Scribner, New York, 1996.
(hrvatski prijevod: Šifranti protiv špijuna,
Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1979)
J. Katz, Y. Lindell: Introduction to Modern Cryptography, CRC Press, Boca Raton, 2007.
N. Koblitz: A Course in Number Theory and Cryptography,
Springer-Verlag, New York, 1994.
M. Welschenbach: Cryptography in C and C++, Apress,
Berkeley, 2001.
S. Y. Yan: Number Theory for Computing, Springer-Verlag, Berlin, 2002.
Način polaganja ispita:
Domaće zadaće: Tijekom semestra zadaju se projektni zadaci koji prate do tada obrađeno gradivo kolegija.
Bit će ukupno 10 zadataka podijeljenih u 3-4 seta zadataka.
Maksimalan ukupni broj bodova koji moguće dobiti iz projektnih zadataka je 50.
Aktivnost na nastavi: Na nastavi će se zadavati zadaci za samostalno rješavanje. Studenti koji budu najuspješniji
u rješavanju tih zadataka, dobit će u pravilu za svaki zadatak dodatnih 5 bodova.
Maksimalan broj bodova koji će se moći sakupiti u ovoj komponenti je 20.
Kolokviji i završni ispit: Neće biti kolokvija. Završni ispit je pismeni.
Nema uvjeta za pristup završnom ispitu.
Pisani ispit sastoji od pitanja iz onih poglavlja koja nisu bila obuhvaćena projektnim zadacima.
Pisani ispit se piše u za to predviđenim ispitnim terminima.
U dogovoru sa studentima, moguće je organizirati predrok u zadnjem tjednu nastave.
Maksimalan broj bodova koji je moguće dobiti na pisanom ispitu je 50.
Zaključivanje ocjene: Zbrojit će se bodovi iz projektnih zadataka (max. 50),
završnog ispita (max. 50) i aktivnosti na nastavi (max. 20 dodatnih bodova). Ocjene: ≥ 85 bodova - ocjena 5; ≥ 70 bodova - ocjena 4;
≥ 55 bodova - ocjena 3; ≥ 40 bodova - ocjena 2; < 40 bodova - ocjena 1.