483327 : 226304 = 2 i ost. 30719 226304 : 30719 = 7 i ost. 11271 30719 : 11271 = 2 i ost. 8177 11271 : 8177 = 1 i ost. 3094 8177 : 3094 = 2 i ost. 1989 3094 : 1989 = 1 i ost. 1105 1989 : 1105 = 1 i ost. 884 1105 : 884 = 1 i ost. 221 884 : 221 = 4 i ost. 0 4 1 1 1 2 1 2 7 2 0 1 -1 2 -3 8 -11 30 -221 472 NZM(483327,226304)=221=-221*483327+472*226304(b):
4866752 : 1976072 = 2 i ost. 914608 1976072 : 914608 = 2 i ost. 146856 914608 : 146856 = 6 i ost. 33472 146856 : 33472 = 4 i ost. 12968 33472 : 12968 = 2 i ost. 7536 12968 : 7536 = 1 i ost. 5432 7536 : 5432 = 1 i ost. 2104 5432 : 2104 = 2 i ost. 1224 2104 : 1224 = 1 i ost. 880 1224 : 880 = 1 i ost. 344 880 : 344 = 2 i ost. 192 344 : 192 = 1 i ost. 152 192 : 152 = 1 i ost. 40 152 : 40 = 3 i ost. 32 40 : 32 = 1 i ost. 8 32 : 8 = 4 i ost. 0 4 1 3 1 1 2 1 1 2 1 1 2 4 6 2 2 0 1 -1 4 -5 9 -23 32 -55 142 -197 339 -875 3839 -23909 51657 -127223 NZM(4866752,1976072)=8=51657*4866752-127223*1976072
91 : 65 = 1 i ost. 26 65 : 26 = 2 i ost. 13 26 : 13 = 2 i ost. 0 2 2 1 0 1 -2 3 NZM(91,65)=13=-2*91+3*65
Rj U prvom koraku Euklidovog algoritma dijelimo
22004-1 s 22002-1 .
Lako se vidi da je kvocijent 4 , a ostatak je onda 3 :
22004-1=4(22002-1)+3
Sada treba odrediti ostatak pri dijeljenju 22002-1 s 3 .
U tu svrhu primijetimo: 22002 daje isti ostatak pri dijeljenju s 3 kao i (-1)2002(=1) . ( 2 i -1 daju isti ostatak pri dijeljenju s 3 , pa i njihove 2002ge potencije tako~der daju isti ostatak pri dijeljenju s 3 . Detaljnije o tome u pri~ci o kongruencijama.) To je zato ~sto je 22002=(3-1)2002, a to se mo~ze raspisati po binomnom teoremu kao suma od 2003 ~clana. No prvih 2002 ~clanova imaju faktor 3 na neku prirodnu potenciju, tako da su svi djeljivi s 3 . Odnosno, ostatak pri dijeljenju cijele sume s 3 jednak je kao ostatak pri dijeljenju zadnjeg pribrojnika s 3 , a to je (2002povrh2002)*(-1)^2002=1 .
Sve u svemu, 22002 daje ostatak 1 pri dijeljenju s 3 , pa je 22002-1 djeljivo s 3 . Odnosno, Euklidov algoritam zavr~sava nakon dva koraka, i tra~zena NZM je 3 .
SPrimijetimo, u terminima djeljivosti,
to zna~ci da jedino broj 1 dijeli oba broja a i b . U terminima
linearnih kombinacij~a, to zna~ci da se 1 mo~ze prikazati kao linearna
kombinacija a i b s cjelobrojnim koeficijentima. Prvo, vrijedi i obrat
toga: ako se 1 mo~ze tako prikazati, tada je sigurno najmanji prirodni
broj koji se mo~ze tako prikazati (jer je najmanji prirodni broj
uop~te:), pa je 1=NZM(a,b) , odnosno a i b su relativno prosti. To nam
govori da kad god dobijemo negdje 1=ka+lb za cjelobrojne k i l ,
a i b moraju biti relativno prosti.
A drugo, ako je 1=ka+lb za k,l@Z , tada za bilo koji prirodni m ,
m=(km)a+(lm)z , odnosno relativno prosti brojevi (i samo oni) imaju
va~zno svojstvo da se _svaki cijeli broj mo~ze napisati kao njihova
linearna kombinacija s cjelobrojnim koeficijentima_. Metafori~cki,
njihova "linearna ljuska" (nad Z) je cijeli Z.