Negiranje slo~zenih izjav~a
N Slijedi popis kako se negacija pona~sa prema pojedinim
veznicima u slo~zenim sudovima:
- Negacijom disjunkcije dobivamo konjunkciju, i obrnuto.
!(P & Q) <=> !P V !Q
!(P V Q) <=> !P & !Q
- Negacijom ekskluzivne disjunkcije dobivamo ekvivalenciju,
i obrnuto ~ uz napomenu da
je kod tih veznika svejedno negiramo li oba operanda.
!(P V Q) <=> (!P <=> !Q) <=> (P <=> Q)
!(P <=> Q) <=> !P V !Q <=> P V Q
- Negacijom negacije dobivamo po~cetni sud.
- Negacijom univerzalne kvantifikacije dobivamo egzistencijalnu, i
obrnuto.
!(A_x)P(x) <=> (E_x)!P(x)
!(E_x)P(x) <=> (A_x)!P(x)
- To vrijedi i za ograni~cenu kvantifikaciju.
!(A_x@S)P(x) <=> (E_x@S)!P(x)
!(E_x@S)P(x) <=> (A_x@S)!P(x)
- Iz prethodne dvije to~cke, te shva~tanja ograni~cenih kvantifikatora
pomo~tu neograni~cenih, dobivamo i
Z Negirajte "Danas je ponedjeljak i pada ki~sa."
Rj "Nije to~cno da je danas ponedjeljak i pada ki~sa." <=>
!("Danas je ponedjeljak." & "Pada ki~sa.") <=>
!"Danas je ponedjeljak." V !"Pada ki~sa." <=>
"Danas nije ponedjeljak, ili ne pada ki~sa."
Z Negirajte "Broj 5 je paran ili je prost."
Rj "Nije to~cno da je broj 5
paran ili prost."
<=> !( 2|5 V 5@P ) <=> !(2|5) & !(5@P) <=>
"5 nije paran i nije prost."
Z (Striktno govore~ti, ovo je parametrizirani sud, jer ovisi o
n
. Ako vam to jako smeta, stavite neki konkretan broj
umjesto n
.)
Negirajte "Broj n
je djeljiv s 10 akko mu je zadnja
znamenka 0 .".
Rj Ozna~cimo sa zz(n)
zadnju znamenku od
n
.
!( 10|n <=> zz(n)=0 ) <=> 10|n V zz(n)=0
.
Dakle, negacija glasi: "Broj n je djeljiv s 10 illi mu je zadnja
znamenka 0 ."
Ako nemamo ekskluzivnu disjunkciju na raspolaganju,
!( 10|n <=> zz(n)=0 ) <=> ( 10|n & !(zz(n)=0) ) V ( !(10|n) &
zz(n)=0 )
. Dakle, negacija glasi: "Broj n
je djeljiv s 10
a zadnja znamenka mu nije 0 , ili pak nije djeljiv s 10 a zadnja
znamenka mu jest 0 ."
Z (Ista napomena kao za prethodni zadatak.)
Negirajte "Broj n
je djeljiv sa 6 akko je djeljiv s 2 i s 3
."
Rj !(6|n <=> 2|n & 3|n) <=> 6|n V (2|n & 3|n)
.
("Broj n
je djeljiv s 6 illi je djeljiv s 2 i s 3 .")
Bez ekskluzivne disjunkcije,
!(6|n <=> 2|n & 3|n) <=>
<=> (!(6|n) & 2|n & 3|n) V (6|n & !(2|n & 3|n)) <=>
<=> (!(6|n) & 2|n & 3|n) V (6|n & (!(2|n) V !(3|n))) <=>
<=> (!(6|n) & 2|n & 3|n) V (6|n & !(2|n)) V (6|n & !(3|n)) .
("Broj n
nije djeljiv sa 6 , ali je djeljiv s 2 i s 3 ,
ili je djeljiv sa 6 ali nije s 2, ili je djeljiv sa 6 ali nije s 3
.")
Z Negirajte "Svaki prirodni broj je paran."
Rj !(A_n@N)(2|n) <=> (E_nN)!(2|n)
.
"Postoji neparan prirodni broj."
P Negacija od "Postoji negativan prirodan broj." je "Svaki
prirodan broj je nenegativan.".
!(E_n@N)(n<0) <=> (A_n@N)(n>=0)
P !(A_x@R+)(E_n@N)(1/n<x) <=>
(E_x@R+)(A_n@N)(1/n>=x)