Neke napomene o beskona~cnosti
"D" Za skup A ka~zemo da je kona~can ako postoji prirodni broj (ili 0 ) n takav da A ima n elemenata. (Prazan skup je kona~can.) Skup je beskona~can ako nije kona~can. (Skup prirodnih brojeva N je beskona~can.) (Sad jo~s samo treba znati ~sto su to~cno prirodni brojevi, i ~sto to~cno zna~ci brojanje elemenata nekog skupa, da bi ova "definicija" mogla postati formalna. No time se zasad ne~temo baviti.)
7Z Postoji li A C= N (N je univerzalni skup) sa svojstvom
  1. A je kona~can, Ac je beskona~can;
  2. A je beskona~can, dok je Ac kona~can;
  3. A i Ac su oba kona~cni;
  4. A i Ac su oba beskona~cni?
Rj Pita se egzistencija, dakle navodimo primjere:
  1. A={1,5}. Komplement mu je skup svih prirodnih brojeva osim 1 i 5 , dakle beskona~can.
  2. A={n:n>3}. Komplement mu je {1,2,3}, dakle kona~can.
  3. Ovo ne postoji. Naime, kad bi takav A postojao, N bi kao unija dva kona~cna skupa (A i Ac) bio kona~can, ~sto je kontradikcija.
  4. A={n:2|n} skup svih parnih brojeva. Komplement mu je skup svih neparnih, i oba su beskona~cni.
S Svaki kona~can skup ima svojstvo da mu je "dio manji od cjeline", tj. bilo koji njegov pravi podskup ima strogo manje elemenata nego on sam. Beskona~cni skupovi ne moraju imati to svojstvo (zapravo ga i op~tenito nemaju ~ mo~ze se re~ti da svaki beskona~can skup ima pravi podskup jednakobrojan s njim), no za to treba prvo vidjeti kako se definira broj elemenata (odnosno jednakobrojnost) beskona~cnih skupova. (Za znati~zeljne: D za dva skupa, bili oni kona~cni ili beskona~cni, ka~zemo da su jednakobrojni ako postoji bijekcija izme~du njih.) Ne, on nije jednostavno "beskona~cno", jer i me~du beskona~cnim skupovima ima skupova s puno vi~se elemenata od nekih drugih. Tu ima dosta neintuitivnih stvari, i treba pro~ti neko vrijeme da se ~covjek s njima sprijatelji.
P Evo nekih primjer~a: Neki linkovi koji obja~snjavaju ovo gore: