Radi: Martina Stojić
stojic@math.hr
Mjesto:
PMF - Matematički odsjek
Bijenička 30, Zagreb
predavaonica 201 i ured 206
credits: lostflame41
Obavijesti
♬ Sada razgovaram sa svima koji su dio sustava o prijedlogu: skupljam mišljenja, probleme, znanje o preprekama, želje, ideje, potrebe.
♬ Dopisala sam na ovu stranicu sljedeće:
– Prijedlog kalendara i osnova prijedloga
– Primjeri Izvedbenih planova
– Primjeri strategija za polaganje ispita
– Propisi i dokumenti
– Moja motivacija za proučavanje načina za rasterećenje sustava
– Princip ograničenja i moje mišljenje
Materijali
Prijedlog kalendara nastave za 2018./19.
Prijedlog osnove plana nastavnih i ispitnih razdoblja u akademskoj godini
15 tjedana nastave + 5 tjedana zimsko ispitno razdoblje
15 tjedana nastave + 5 tjedana ljetno ispitno razdoblje
4 tjedna jesensko ispitno razdoblje
U svakom ispitnom razdoblju ponuđena su dva ispitna termina za svaki kolegij. Ispitni razredi su A, B, C, D, E, F.
| 1. | Ponedjeljak A | Utorak B | Četvrtak C | Petak D | |
| 2. | Ponedjeljak E | Utorak F | |||
| 3. | Četvrtak A | Petak B | |||
| 4. | Ponedjeljak C | Utorak D | Četvrtak E | Petak F | |
| 5. |
(Drugi rok ovako ima usmene ispite koji u prvom semestru moguće ulaze u sljedeće nastavno razdoblje: ako je to problem, može se drugačije složiti kalendar, s pomaknutim drugim rokom ABCDEF ranije, od utorka.)
| 1. | Ponedjeljak A | Utorak B | Srijeda C | Četvrtak D | Petak E |
| 2. | Ponedjeljak F | ||||
| 3. | Utorak A | Srijeda B | Četvrtak C | Petak D | |
| 4. | Ponedjeljak E | Utorak F |
(Ako se pokaže da ovakav raspored nije previše zgusnut, mogu se staviti zaredom ovako razredi i u zimskom i ljetnom ispitnom razdoblju.)
Ako nastavnik želi preko kontinuirane provjere znanja ponuditi studentima dodatnu mogućnost oslobađanja od dijela ispita ili cijelog ispita, to može sam regulirati u izvedbenom planu tog kolegija. Tada nastavnik sam organizira potrebne kolokvije, testove, zadaće i ostalo, po svojoj procjeni, u skladu s resursima koje ima. Nastavnik pritom od voditelja ispitnih razdoblja može tražiti neke dodatne resurse koji mu trebaju (dodatne čuvare naprimjer) i može ponuditi manje od šest ispitnih termina za taj kolegij.
Studenti ispite prijavljuju na studomatu najkasnije 7 dana prije početka ispita i mogu ih odjaviti najkasnije 1 dan prije početka ispita. Ako student prijavi ispit, ne odjavi ga i ne pojavi se na ispitu, to se broji kao pad na jednom od ona četiri garantirana izlaska na ispit iz članka 31. pravilnika PMF-a o studijima. Četvrti izlazak na ispit je pred povjerenstvom. Student koji padne četiri puta na ispitu iz nekog kolegija pada godinu.
Primjeri izvedbenih planova kolegija
Svakom kolegiju se na početku godine dodijele resursi (nastavno osoblje, predavaonice, i drugo) potrebni za 15 tjedana predavanja i vježbi te 6 ispitnih termina (koji uključuju pismeni ispit i usmeni ispit), za sve studente koji su upisali kolegij. Pritom se uzima da će student sudjelovati u nastavi i da će u prosjeku izaći na ispit nešto manje od dva puta. Tablicu zaduženja slaže Pomoćnik pročelnika za nastavu, a raspored po predavaonicama priprema Satničar. Nastavnik koji je Nositelj kolegija određuje za svoj kolegij Izvedbeni plan u skladu s resursima koje ima. Evo nekih glavnih primjera izvedbenih planova.
Model A. Ispiti
Nastava 15 tjedana + 6 ispitnih termina.
Student je položio kolegij ako je položio ispit u nekom od šest ispitnih termina.
Model B. Kolokviji + Ispiti
Dva kolokvija tijekom nastave + Završna provjera znanja (predrok) u prvom ispitnom terminu + Ispit (rok) u drugom ispitnom terminu + još dva ispitna termina (jedan nakon sljedećeg semestra, jedan u rujnu).
Student je položio kolegij ako je prisustvovao dva kolokvija i završnoj provjeri znanja i stekao prolaznu ocjenu, ili ako je položio ispit u nekom od ostala tri ispitna termina.
Model C. Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave gotovo svaki ili svaki drugi tjedan (zadaće, testovi, zalaganje na nastavi, mali kolokviji, projektni zadaci, i slično) + jedan ispitni termin (na kojem se ne provjerava znanje već samo zbroje bodovi).
Student je položio kolegij ako je izvršio sve nastavne obaveze, što uključuje razne provjere znanja tijekom nastave, i prikupio dovoljno bodova za prolaznu ocjenu.
Zbog kolokvija se u pravilu ne prekida nastava – kolokviji su dio nastave. Ako na nekom smjeru ima previše kolokvija isti tjedan pa to remeti nastavu, i ne može se to drugačije organizirati, može se po dogovoru svih nastavnika nastava zaustaviti na najviše pet dana da se obave te provjere znanja.
Primjeri strategija izlazaka na ispite
1. Prva godina inženjerskog smjera
Martina i Roko su upisali PMF-MO 2018. godine kad su se vratili ispitni rokovi. Evo kako su si isplanirali prvi semestar.
. . .
Primjer kalendara nastave 2018./2019. gore i ovdje
Kolokvijski razredi i termini: kolokviji i ispiti
1. godina
Zimski semestar:
Matematička analiza 1, razred A1
Linearna algebra 1, razred B3
Elementarna matematika 1, razred C1
Programiranje 1, razred F3
Ljetni semestar:
Matematička analiza 2, razred D1
Linearna algebra 2, razred A1
Elementarna matematika 2, razred F1
Programiranje 2, razred C3
Roko je napravio sljedeći plan izlazaka na ispite.
Zimsko ispitno razdoblje:
Ponedjeljak 28.1.
A1 Matematička analiza 1
Četvrtak 31.1.
C1 Elementarna matematika 1
Petak 15.2.
B3 Linearna algebra 1
Petak 22.2.
F3 Programiranje 1
Ako na prvom roku Roko padne Elementarnu Matematiku 1, izlazi na nju u drugom roku u ponedjeljak 18.2. Roko pretpostavlja da će uspjeti položiti sve osim možda Matematičke analize 1, koja mu je najteža. Ako je ne položi, namjerava je super naučiti dok će slušati Matematičku analizu 2 u sljedećem semestru i položiti je u ljetnom ispitnom razdoblju. Roku dobro ide programiranje i zbog toga ga je ostavio za zadnji rok, jer će to pripremati tek kad položi ova dva ispita na prvom roku. Roko će se tijekom nastavnog razdoblja koncentrirati najviše na Matematičku analizu 1 i Elementarnu matematiku 1.
. . .Martina vidi da će joj najteže biti položiti Matematičku analizu 1 i Programiranje 1 pa je napravila sljedeći plan.
Zimsko ispitno razdoblje:
Ponedjeljak 28.1.
A1 Matematička analiza 1
Utorak 5.2.
F3 Programiranje 1
Petak 15.2.
B3 Linearna algebra 1
Ponedjeljak 18.2.
C1 Elementarna matematika 1
Martini je Elementarna matematika 1 jako zabavna i sigurna je da će je uspjeti položiti isprve. Ako ne položi Matematičku analizu 1 na prvom roku, ne zna hoće li možda pokušati opet na drugom roku u četvrtak 14.2. ili će ostaviti to za ljetne rokove, vidjet će. Ako ne položi Programiranje 1 na prvom roku, izaći će opet u petak 22.2. na ispit. Martina misli da će Linearnu algebru 1 moći pripremiti nakon što prođu prva dva ispita, pa će se tijekom nastavnog razdoblja koncentrirati najviše na učenje Matematičke analize 1 i Programiranja 1.
. . .Martina i Roko su razgovarali o svojim planovima i dogovorili su se da će Martina pomoći Roku oko Elementarne matematike 1, a Roko Martini oko Programiranja 1 i da će zajedno učiti Matematičku analizu 1! Ako se uspiju jako dobro pripremiti unaprijed, mogli bi i zajedno izaći na sve rokove! Napravili su sljedeći plan.
Ponedjeljak 28.1.
A1 Matematička analiza 1
Četvrtak 31.1.
C1 Elementarna matematika 1
Utorak 5.2.
F3 Programiranje 1
Petak 15.2.
B3 Linearna algebra 1
Ako ne polože nešto od ova tri ispita na prvom roku, vjerojatno će pokušati opet na drugom roku i nadaju se da će nakon ispitnog razdoblja imati sve ispite položene! S profesorima će se možda moći dogovoriti oko termina usmenih ispita tako da im bude ugodno izlaziti na pismene i usmene ispite. :)
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Prva godina nastavničkog smjera
Zoran i Ana su upisali PMF-MO nastavnički smjer 2018. godine kad su se vratili ispitni rokovi. Evo kako su si oni isplanirali prvi semestar.
. . .
Primjer kalendara nastave 2018./2019. gore i ovdje
Kolokvijski razredi i termini: kolokviji i ispiti
Zimski semestar:
Uvod u matematiku, razred B1
Analitička geometrija, razred E2
Elementarna geometrija, razred C2
Računarski praktikum 1, razred A2
Osnove psihologije odgoja i obrazovanja - Psihologija ličnosti
Ljetni semestar:
Diferencijalni i integralni račun 1, razred B2
Linearna algebra 1, razred D2
Računarski praktikum 2, razred A2
Razvojna psihologija
Zoran je napravio sljedeći plan izlazaka na ispite.
Zimsko ispitno razdoblje:
Ponedjeljak 28.1.
A1 Računarski praktikum 1
Četvrtak 31.1.
C2 Elementarna geometrija
Ponedjeljak 4.2.
E2 Analitička geometrija
Petak 15.2.
B1 Uvod u matematiku
(Ponedjeljak 18.2. C2 Elementarna geometrija drugi rok)
(Četvrtak 21.2. E2 Analitička geometrija drugi rok)
Ako na prvom roku Zoran padne Elementarnu geometriju, izlazi na nju u drugom roku u ponedjeljak 18.2. Zoran pretpostavlja da će uspjeti položiti sve osim možda Elementarne geometrije, koja mu je najteža jer su gotovo svi zadaci problemski, a ne šablonski. Ako bude imao baš loš rezultat, možda odluči da odustane od polaganja sada i tijekom sljedećeg semestra je redovito vježba i uči pa položi u ljetnom ispitnom razdoblju. Zoran je odlučio izaći odmah na prvom roku na Računarski praktikum 1 jer je procijenio da se za to ne treba puno pripremati, to jest namjera mu je tijekom tog vremena pripremati Elementarnu geometriju za prvi rok, a tog praktikuma se riješiti. Za Uvod u matematiku je siguran da će ga isprve položiti jer je dosad znao sve zadaće riješiti potpuno točno na nastavi, pa ga je ostavio za drugi rok. Zoran će se tijekom nastavnog razdoblja koncentrirati najviše na Elementarnu geometriju i Analitičku geometriju. Psihologiju ličnosti namjerava položiti preko kolokvija i zadaća još tijekom nastave.
. . .Ana vidi da će joj najteže biti položiti Elementarnu geometriju pa je odlučila samo na to izaći na prvom roku. Psihologiju ličnosti i Računarski praktikum 1 namjerava položiti preko kolokvija i zadaća još tijekom nastave.
Zimsko ispitno razdoblje:
(3 slobodna dana na početku)
Četvrtak 31.1.
C2 Elementarna geometrija
Petak 15.2.
B1 Uvod u matematiku
(Ponedjeljak 18.2. C2 Elementarna geometrija drugi rok)
Četvrtak 21.2.
E2 Analitička geometrija
Ako ne položi Elementarnu geometriju na prvom roku, izaći će na ispit na drugom roku u ponedjeljak 18.2. i možda čak onda ostaviti Uvod u matematiku za ljetne ispitne rokove ako će joj biti previše stresno na drugom roku. Tijekom nastave Ana će se najviše koncentrirati na Elementarnu geometriju, jer tu vidi najveći problem za sebe budući da nije imala jaku matematiku u srednjoj školi. Namjerava riješiti sve zadatke za vježbu iz objavljenih zadaća i ići redovito na konzultacije, a pokušat će zadatke koji će se raditi na vježbama riješiti sama prije vježbi da ih bolje shvati na vježbama. Čak namjerava i pregledati zadatke iz udžbenika za prirodoslovno-matematičku gimnaziju i pomagati demostratorima na demonstraturama.
. . .Ana i Zoran su razgovarali o svojim planovima i dogovorili su se da će zajedno učiti Elementarnu geometriju, Analitičku geometriju i Uvod u matematiku. Dogovorili su se da će napraviti generalnu probu ispita s kolegama: naći će se jedan dan i pisati dva sata neki ispit iz Elementarne geometrije iz prethodnih godina (koji prethodno neće pogledati) i onda si međusobno dati ocjene pa si sve objasniti. Možda će čak jedan drugog pitati usmeno na ploči gradivo s predavanja i zadatke koje nisu riješili dobro pismeno... :)
O organizaciji kompleksnih sustava koji uključuju ljude
– Sociotechnical system
– Toyota Production System ♥
Propisi i dokumenti
O Bolonjskom procesu na stranici Sveučilišta u Zagrebu
Propisi Sveučilišta u Zagrebu:
– Statut Sveučilišta u Zagrebu
– Pravilnik o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Propisi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu:
– Statut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
– Pravilnik o preddiplomskim i diplomskim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – novi pravilnik
Iz Pravilnika o preddiplomskim i diplomskim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu:
XI. ORGANIZACIJA NASTAVE I OPTEREĆENJE STUDENATA
Članak 20.
(1) ... (2) ...
(3) Akademska godina ima 44 radna tjedna, od čega 30 tjedana nastave, te 14 tjedana unutar kojih se osigurava vrijeme potrebno za konzultacije, pripremu ispita i ispite i u kojima nema obveze drugih oblika nastave.
(4) ... (5) ... (6) ... (7) ...
Članak 23.
(1) Nastavnik na prvom predavanju upoznaje studenta s modelom izvođenja nastave, obvezama u savladavanju sadržaja predmeta, te s načinom provjere znanja.
(2) Pohađanje nastave je obavezno. Student može u tijeku jednog semestra izostati s nastave pojedinog predmeta najviše do 30% vremena s tim da mora ispuniti sve svoje studentske obaveze.
(3) Nastavnik može uskratiti ovjeru izvršenja nastavnih obaveza studentu koji je izostao s predavanja, seminara i/ili vježbi više od dopuštenog iz prethodnog stavka ovog članka, odnosno ako nije izvršio druge obaveze propisane studijskim programom i Izvedbenim planom nastave.
(4) Student kojem je za neki od upisanih predmeta uskraćena ovjera izvršenja obaveza, dužan je taj predmet ponovno upisati na način i u skladu s člankom 25. stavkom 5. ovog Pravilnika.
XII. UPIS U AKADEMSKU GODINU STUDIJA
Članak 25.
(1) ... (2) ... (3) ... (4) ...
(5) Ponovnim upisom predmeta student preuzima sve obaveze utvrđene u Izvedbenom planu nastave i studijskom programu, ali mu se može, u dogovoru s predmetnim nastavnikom i uz suglasnost pročelnika Odsjeka, odnosno druge osobe po ovlaštenju pročelnika, priznati one obaveze koje je za dotični predmet već izvršio pri prethodnom upisu predmeta (npr. redovito pohađanje nastave, seminara, laboratorijskih vježbi, sudjelovanje u kontinuiranoj provjeri znanja i sl.).
(6) Ponovnim upisom predmeta iz kojeg nije položen ispit student stječe pravo na najviše četiri izlaska na ispit.
(7) ...
XIII. ISPITI I DRUGE PROVJERE ZNANJA
Članak 27.
(1) Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati i vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi i sl.), a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu sukladno Izvedbenom planu nastave.
(2) Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje i to na sljedeći način: 1. uspješno apsolvirao, 2. nije
apsolvirao.
(3) Ispitu može pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obaveze utvrđene studijskim programom i Izvedbenim planom nastave, što student dokazuje potpisom predmetnog nastavnika u indeksu.
Članak 28.
(1) Ispiti mogu biti teorijski i/ili praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno ili pisano i usmeno. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet (5) radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima kao što su odsutnost nastavnika, bolest studenta ili drugi opravdani razlozi.
(2) Usmeni ispit u pravilu ne smije trajati dulje od jednog sata (u što ne ulazi vrijeme za pripremu koncepta odgovora), a pisani dulje od četiri sata.
(3) Pisani dio ispita je eliminacijski osim ako se ispit održava pred povjerenstvom u skladu s člankom 31. ovog Pravilnika. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita.
(4) Pisani i usmeni dio ispita čine cjelinu i ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom.
Članak 30.
(1) Uspjeh studenta na ispitu, koji uključuje različite oblike provjere znanja, izražava se sljedećim ocjenama: 5 - izvrstan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan, 1 - nedovoljan. Predmetni nastavnici dužni su voditi trajnu evidenciju o održanim ispitima. U evidenciju studenta i u studentsku ispravu (ili indeks) unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3, 2. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se u evidenciju i prijavnicu.
(2) Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi: A 5; B 4; C 3; D, E 2; FX, F 1.
(3) Ukoliko uz kontinuiranu provjeru znanja i uspješnosti student polaže ispit, a što je definirano u Izvedbenom planu nastave, konačna ocjena uključuje u pravilu sljedeće doprinose: 1. rezultate
provjere znanja dobivene tijekom kontinuiranog praćenja znanja putem i/ili kolokvija, seminara, domaćih zadaća, laboratorijskih vježbi, 2. ocjenjivanje dijela sadržaja pojedinog predmeta.
Članak 31.
(1) lspit iz istog nastavnog predmeta student može polagati najviše četiri puta do ponovnog upisa predmeta. Četvrti put student ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje dekan. Ispitno povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana, s time da jedan član povjerenstva mora biti iz drugog nastavnog predmeta izvan zavoda nositelja predmeta, a nositelj predmeta ne može biti predsjednik povjerenstva. Ispit se polaže u redovitom ispitnom terminu.
(2) Povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog članka ocjenjuje sve dijelove ispita (npr. pisani, usmeni i praktični), a odluku o konačnoj ocjeni donosi većinom glasova. Na odluku o ocjeni ispitnog povjerenstva ne može se ulagati žalba. Prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. Ako je ocjena prolazna, u ISVU i u indeks je unosi predmetni nastavnik.
(3) Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obavezan je ponovo ga upisati u idućoj akademskoj godini. Ako student ni nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na način utvrđen u stavku 1. ovog članka, gubi pravo studiranja na tom studiju.
XIV. ISPITNI ROKOVI
Članak 32.
(1) Redovni ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Ispitni rokovi traju četiri tjedna. U svakom ispitnom roku postoje za svaki predmet najmanje dva ispitna termina. Razmak između izlazaka na ispit iz istog predmeta u redovitom ispitnom roku iznosi najmanje 15 dana.
(2) lzvanredni ispitni rokovi održavaju se u vremenu utvrđenom Izvedbenim planom nastave, a traju pet dana s jednim ispitnim terminom za svaki ispit. Tijekom jednog izvanrednog ispitnog roka po semestru nastava se ne održava u trajanju od najduže pet radnih dana.
(3) Ako se iz određenog predmeta znanje studenata provjerava kontinuirano tijekom semestra, za taj predmet ne moraju se održavati ispiti u rokovima na način i u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Broj ispitnih termina se određuje Izvedbenim planom nastave.
Propisi Matematičkog odsjeka
– Pravilnik Matematičkog odsjeka
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje 2018.
Zakon o zaštiti prava pacijenata
Motivacija
Moji razlozi za proučavanje mogućih načina rasterećenja sustava
1. Minimalni broj pismenih provjera znanja kojima student mora prisustvovati je sada prevelik i sve su u zadano vrijeme, bez obzira na spremnost studenta.
Student prve godine inženjerskog smjera: umjesto da u godini dana izađe na minimalno 8 pismenih ispita u terminima koji njemu odgovaraju, da bi položio 8 kolegija, sada student mora prisustvovati obavezno najmanje 17 pismenih "ispita" koji su svi u zadano vrijeme, bez obzira na to je li spreman ili nije. Naime, svaki student iz svakog kolegija mora izaći najmanje dva (negdje tri) puta na pismenu provjeru znanja i u točno zadanom terminu: prvi kolokvij, drugi kolokvij, i ponegdje pismeni dio završne provjere znanja. Na prvoj godini nastavničkog smjera je slično: 7 matematičkih kolegija polaže se s prisustvovanjem minimalno 16 pismenih provjera znanja.
Mislim da kod velike većine studenata to uzrokuje nekakav "sindrom kofera na pokretnoj traci": umjesto da ima otvorenu mogućnost da bude subjekt koji upravlja svojim vremenom i resursima, orijentira se prema svojim interesima i sam odlučuje unutar određenih okvira, on se osjeća kao objekt na pokretnoj traci kojem se stvari događaju i kroz sve prolazi površno, samo da prođe.
Kad bih bila grupa asistenata koja ocjenjuje kolokvije na prvoj godini, radije bih ocjenjivala 8 ispita studenata koji su odabrali izaći na ispit jer su smatrali da su spremni, nego 16 kolokvija studenata koji su morali pisati ih makar nespremni. Mislim da ako student nije sam donio odluku da izađe na ispit, nema ni puni osjećaj odgovornosti za to što prilaže. Radim kao asistent na PMF-MO od 2010. godine i mislim da su asistenti previše opterećeni nastavom, na štetu znanstvenog rada. Mislim da je ta preopterećenost najvećim dijelom posljedica neefikasnosti sustava.
Uz mogućnost izlazaka na ispit 3+1 put, mislim da će prosječno student izlaziti na ispit nešto manje od dva puta, jer je samo šest rokova u prijedlogu i jer je treći izlazak na ispit puno stresniji. Sada svaki student izlazi na dva kolokvija + dio studenata na popravni kolokvij, dakle u prosjeku, to je već više od dva izlaska po studentu.
Dokumenti:
Sveučilišni preddiplomski studij Matematika -- popis kolegija i pravila polaganja
Sveučilišni preddiplomski studij Matematika, smjer nastavnički -- popis kolegija i pravila polaganja
2. Studenta se sada ispituje stalno, tijekom nastavnih i tijekom ispitnih razdoblja. Umjesto da uči i razvija se, student tijekom nastave "sakuplja bodove".
Umjesto sakupljanja bodova tijekom semestra preko zadaća i kratkih testova, studentu se može dati povratna informacija (naprimjer probni ispit koji se ocijenjen vrati studentu) da on može bolje planirati kako će se i koliko pripremati za ispit. Velik dio studenata ne procjenjuje dobro svoje znanje i razumijevanje, što je jedan od razloga što se studenti ne pripreme dobro za provjere znanja. Takav probni ispit student je motiviran sam riješiti da dobije točnu povratnu informaciju, što nije slučaj s testovima i zadaćama koje sada dajemo za sakupljanje bodova. Studenta se tijekom nastave može motivirati na kontinuirani rad i bez toga da ga se stalno ispituje i ocjenjuje.
3. Povećanjem fleksibilnosti sustava povećava se prostor za uštedu resursa.
Kad bi nastavnik mogao odabrati kako će provjeravati znanje i vještine na pojedinom kolegiju i to regulirati Izvedbenim planom tog kolegija: (a) nastava + šest ispitnih termina, (b) kolokviji tijekom nastave + manje ispitnih termina, (c) kontinuirana provjera znanja s jednim ispitnim terminom (na kojem se ne provjerava znanje već se samo upiše ocjena), postojao bi prostor za povećanje efikasnosti sustava i rasterećenje nastavnika i studenata.
Princip ograničenja i moje mišljenje
Princip ograničenja
1. Ograničenja moraju postojati, jer ona usmjeravaju studenta. Ograničenja moraju biti precizno zadana i jasna. Ograničenja se moraju poštovati od svih i nema zaobilaženja.
2. Prije je bilo previše rokova i previše slobode -- premalo ograničenja -- nema usmjeravanja -- studenti se rasprše i ne prolaze kroz studij.
3. Sada je previše ograničenja -- studenti su zagušeni -- studenti se muče i ne uče dobro i ne razvijaju se lako.
Treba samo relaksirati sustav da se dopusti profesorima koji bi htjeli uštimati svoje izvedbene planove drugačije (ovisno o kolegiju i resursima, naravno) da to i naprave. Povećati slobodu studentu da bira, ali namjestiti ograničenja taman toliko da bude dobro.
Kaos neće nastati jer je osnovni model riješen u kalendaru. Možemo koristiti postojeće strukture, kolokvijske razrede, termine..
Prekidanje nastave na pet dana radi neometane provedbe provjera znanja može se izvesti i dovoljno je ako studenti mogu birati hoće li na kolokvij ili neće.
Prekidanje nastave na dva tjedna je preveliko, fragmentira se semestar i znanje.
Sigurna sam da bi relaksacija sustava povećala prolazost u odnosu na sada. Trebam se raspitati tko bi mijenjao što u svom izvedbenom planu, pa da tehnički riješim sve s organizacijom kolokvija... i da vidim opterećenje.
Slažem se da svako pravo rješenje zahtijeva veći angažman nastavnika i veći broj nastavnika! Ja ću opet izračunati koliko nam treba asistenata. Prije dvije godine sam računala, na temelju tablice zaduženja: da bismo mogli postići grupe s najviše 50 studenata na vježbama i opterećenje asistenta od 100%, treba nam uz ovih 31 asistenata još 14 asistenata! Mislim da je sada brojka manja, jer imamo manje studenata.. no i dalje je ukupan broj asistenata na MO oko 31. Veći angažman nastavnika sada nije moguć zbog već prevelikog opterećenja, ali bio bi moguć u efikasnijem sustavu.
Mislim da se eventualni problem čestog izlaženja nepripremljenih studenata na ispite, a time i prevelikog broja ispita pred povjerenstvom kojem moraju prisustvovati tri profesora, lako može riješiti utjecajem na kulturu polaganja ispita kod studenata (na razne načine, naprimjer mrkim gledanjem na takvo rasipničko ili hazardersko ponašanje) i apeliranjem na štednju resursa.