• Osnovni podaci
• Zaposlenja
  • Računski centar IMFM u Ljubljani 1962 - 1971
  • Računski centar FFK u Zagrebu 1971 - 1985
  • RC Matematičkog odjela 1985 - 2007
• Bibliografija
• Događaji, projekti i ostvarenja

Računski centar FFK u Zagrebu 1971 - 1985

Računski centar Fakultete za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (danas Kineziološki fakultet) osnovan je 1971. godine zbog potreba velikih istraživačkih projekata za statističkom obradom. Do 1971. te su obrade rađene u RC IMFM u Ljubljani.

Pokrenuti istraživački projekti su tada zahtijevali velike računalne kapacitete. prosječno istraživanje je bilo izvedeno sa približno 90 varijabli na 600 uzorku ispitanika u svakoj promatranoj populaciji; muško/žensko u više starostnih grupa. Jedna obrada (npr. izračun  korelacija, određivanje faktora te rotacije faktora i izračun faktorskih vrijednosti) je zahtijevala 3 do 4 dana neprekidnog rada računala IBM-1130.

Kako je bilo SRCE (Sveučilišni računski centar) tek u osnivanju je Fakultet unajmio kod IBM-a računalo IBM-1130 u slijedećoj konfiguraciji: Računalo je imalo 32 K 16 bitnih riječi s brzinom pristupa 2,2 mikrosekundi te tri diska kapaciteta 512 K riječi. Periferija se sastojala od IBM-1442 čitača/bušača kartica (80 kolonske kartice) brzine 400 kartica na minutu te IBM-1403 printera brzine 600 linija na minutu. Ugrađeni konzolni printer je imao izmjenljivu kuglicu sa znakovima brzine 14 znakova na sekundu. Programska podrška se sastojala od operacijskog sustava Disk Monitor System - Release 2, Makro assemblera, Fortran IV, RPG i Cobol prevodioca.  Treba napomenuti da je bilo to računalo brže i većeg kapaciteta nego tada korišteno računalo na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu.

Velika populacijska istraživanja Fakulteta u području kineziologije, antropometrije i psihologije su zahtijevala unos velikih količina podataka pa je nabavljen optički čitač IBM-1230. Čitač je obrađivao A4 formulare na kojima su ispitanici odgovarali na testovima ili anketama s označavanjem olovkom unaprijed definiranih polja. Tako očitani podaci su se bušili na 80 kolonske kartice. 

Oprema je bila instalirana krajem 1971. godine te radila približno godinu dana dok nije proradilo računalo UNIVAC 1106 na SRCU. 

Zbog jednostavnijeg pristupa računalnim resursima na SRCU je Fakultet nabavio terminal UNIVAC DCT-2000 te interaktivni terminal UNIVAC Uniscope-100. Ti su terminali bili modemima preko dvije iznajmljene telefonske linije povezani sa racunalom na SRCU.

Terminal DCT-2000 se sastoji od čitača i bušača 80 kolonskih kartica te linijskog printera brzine 100 linija na minutu. Bušenim karticama se je poslalo naredbe i podatke u pozadinsku obradu (batch) te dobivalo rezultate štampane na printeru. Modemska veza je bila brzine 2400 baud-a.

Interaktivnim terminalom Uniscope-100 se je moglo upravljati obradama, pregledavati rezultate te slati na ispis kad su bili provjereni. U pocetku je bila modemska veza 1200 baud-a.  Kasnije je nabavljen još jedan takav terminal i povećana brzina modemske veze na 2400 bauda za svaki interaktivni a veza brzine 4800 baud-a za batch terminal DCT-2000.

80 godina su interaktivni terminali Uniscope-100 zamijenjani modernijim terminalima HP-2640. Ti su terminali omogućavali lokalno pripremanje podataka i programa na magnetnu traku - kaseticu kao i primanje i spremanje rezultata na taj medij.

1983. godine je na Fakultet stiglo prvo personalno računalo CROMEMCO C-3. Računalo je bilo izgrađeno sa procesorom Z80, sa 32 KB memorije, dvije jedinice 8" disketa, ekranski mterminalom sa 80x20 znakova te 754x482 monokromne grafike. Operacijski sustav je bio CP/M a bio je opremljen s  FORTRAN-IV, Microsof BASIC i  Pascal/MT+ prevodiocima. Pored toga je postojao i sustav za obradu taksta WORD-STAR i tablični kalkulator SUPERCALC.

Broj stalno zaposljenih u  Računskom centru Fakulteta za fizičku kulturu je varirao od jedne osobe 1971. godine do pet u 1985. godini. Treba znati da su u ono vrijeme bili poslovi u Računsko centru od unosa podataka, progamiranja i vođenja obrade a nekada i projektiranja eksperimenta i postavljanja hipoteza.