Računarski praktikum 1 - Vježbe 1

Hardver i softver

Hardver

Postupak mišem kod odabira i pristupa traženom objektu (kratice)

klikdvostruki klikdesni klik
[1k][2k][dk]

Dijelovi računala unutar kućišta

Procesor
Pogledati: Start [1k] | Settings [1k] | Control Panel [1k] | System [2k]
Brzina: 2.40 GHz

Memorija
Za RAM pogledati: Start [1k] | Settings [1k] | Control Panel [1k] | System [2k]
Kapacitet RAM-a: 523.760 KB

Tvrdi disk
Pogledati: My Computer [2k] | Local Disc (C:) [dk] | Properties [1k]
Kapacitet: 18.6 GB

Diskete, CD-ROM-ovi, Zip diskovi

Medij: DisketaCD-ROMZip disk
Kapacitet: 1.4 MB650-700 MB100-250 MB

Nužni dodaci izvan kućišta

Tipkovnica
Pogledati: Start [1k] | Settings [1k] | Control Panel [1k] | Keyboard [2k]

    
Monitor
Osnovne funkcije:
  • Paljenje i gašenje
  • Kontrola svjetla i boje
  • Kontrola dimenzija i geometrije slike
Miš
Pogledati: Start [1k] | Settings [1k] | Control Panel [1k] | Mouse [2k]

Opcionalni dodaci izvan kućišta

Printer
Pogledati: Start [1k] | Settings [1k] | Printers [1k] | Konkretan printer [dk] | Properties [1k]

Modem
Pogledati doma: Start [1k] | Settings [1k] | Control Panel [1k] | Phone and Modem Options [2k]
Multimedija
  • Skener
  • Digitalna kamera
  • Zvučnici
  • Zvučna kartica
  • Mikrofon



Softver i podaci

Softver

Softver obuhvaća sve programe koji određuju ponašanje računala. Razlikujemo dvije vrste softvera:
Sistemski softver
Glavni dio sistemskog softvera predstavlja operacijski sustav (OS). On je pogonski program računala, i svi ostali programi ovise o operacijskom sustavu kad je riječ o komunikaciji i kontroli hardvera. Operacijski sustav također kontrolira redoslijed i vremensko trajanje različitih događaja, te pristup podacima, kako bi osigurao njihovu sigurnost i integritet.

Današnja računala koriste grafičko korisničko sućelje (GUI) za prezentaciju svojeg operacijskog sustava. GUI reprezentira sve resurse računala, hardverske i softverske, u obliku malih sličica koje nazivamo ikone. Korisnik se tada koristi mišem za micanje strelice na ikonu, koja predstavlja objekt kojeg želi koristiti, i klikom na gumb miša signalizira svoj zahtjev.

Operacijskih sustava ima više vrsta, od kojih su neki:
  • Windows - koristi GUI
  • MacOS - koristi GUI
  • SunOS - koristi GUI
  • DOS - ne koristi GUI, naredbe se pišu na komandnu liniju
  • unix - koristi GUI, ali se naredbe mogu pisati i na komandnu liniju terminala
  • linux - koristi GUI

Za DOS pogledati: Start [1k] | Programs [1k] | Accessories [1k] | Comand Prompt [1k]

Aplikacijski softver
Svi programi koji imaju neku primjenu (aplikaciju) koja se odnosi na rješavanje nekog problema ili na organizaciju poslova, zovu se aplikacijski programi. Mnoga računala možete kupiti sa već instaliranim aplikacijskim programima poput:
  • Microsoft Word - tekst editor
  • Microsoft Excel - program za izradu tablica
  • Microsoft Acces - program za rad sa bazama podataka
  • Microsoft PowerPoint - program za izradu prezentacija
  • Microsoft Internet Explorer ili Netscape Navigator - Internet pretraživači
  • Acrobat Reader - program za čitanje dokumenata u specijalnom formatu
Postoje i usko specijalizirani aplikacijski programi, poput programa za crtanje (dizajneri, arhitekti) ili programa za fizikalne simulacije (strojari, meteorolozi) i sl.
Autorska prava za softver
Općenito, softver se licencira, a ne prodaje. To znači da pri kupnji softvera, vi niste njegov vlasnik nego imate pravo na njegovo korištenje pod određenim uvjetima.

Nešto od softvera se didtribuira besplatno: na CD-ovim koji se dijele zajedno sa časopisima ili se mogu skinuti sa Interneta. Takav softver se na engleskom naziva freeware - slobodan, i on nije namijenjen za daljnju prodaju. Primjer slobodnog softvera je Octave, koji se može skinuti sa internet adrese www.octave.org.

Postoji i još jedna vrsta softvera koji se naziva shareware - javno dostupni, koji se može distribuirati na isti način kao i slobodan softver. Razlika je samo u tome što ga slobodno možete upotrebljavati neko konačno vrijeme (npr. 30 dana), a nakon toga morate kupiti licencu, jer program prestaje funkcionirati u potpunosti ili djelomično. Primjer javno dostupnog softvera je KerioPersonalFirewall, koji se može skinuti sa internet adrese www.kerio.com.
Problemi sa softverom
Ponekad se mogu naći slučajne greške u programu, ili se dogodi neobična situacija koju dizajner programa nije predvidio. Kada softver proizvede netočan ili neočekivan rezultan, kažemo da on onda ima bug. Bugovi mogu sezati od malih smetnji do značajnih greški ili totalnog kolapsa. Primjer buga je Millennium Bug, koji je nastao zbog toga što programeri nisu adekvatno odabrali format za spremanje datuma.

Kada se računalo "blokira", tj kada prestane funkcionirati i prestane reagirati na bilo kakav ulaz, tada se iz te situacije može izaći ako se istovremeno pritisnu tri tipke: CTRL, ALT i DEL. To će u većini slučajeva omogučiti prekidanje rada programa koji ne radi, a ako te tipke pritisnemo dva puta, računalo će se ugasiti i ponovo upaliti. Ukoliko se cijeli sustav "sruši" zbog nekog buga, tada se računalo treba isključiti, pričekati minutu ili dvije, i ponovo ga uključiti.

Podaci

Podaci se u računalu spremaju unutar datoteka, a datoteke su složene u mape. Datotekama i mapama su dodjeljena imena, tako da ih korisnik i operacijski sustav mogu naći, prepoznati i raditi s njima. Budući da su podaci često od velike važnosti, a da ih se lako može izgubiti ili oštetiti, važno je da se svaki korisnik zna brinuti o njima. To se može postići na nekoliko sljedećih načina:

Mreže

Za bolji pregled podataka i njihovu razmjenu računala se povezuju u mreže.

Prednosti umrežavanja
  • Dijeljenje hardvera - npr. mrežni printeri, modemi, skeneri i ploteri
  • Dijeljenje datoteka - obično smještene na jednom velikom, i stalno uključenom računalom koji se naziva file server - datotečni server
  • Elektronska pošta (E-mail) - razmjena poruka među korisnicima umreženih računala
  • Razmjena podataka
LAN i WAN mreže
Mreže se dijele na dvije vrste ovisno o veličini.
  • LAN (Local Area Network) je mreža koja povezuje računala unutar malog područja, npr u uredu ili zgradi. Računala u LAN-u su povezana posebnom žicom.
  • WAN (Wide Area Network) je mreža koja povezuje računala smještena na većem području, obično preko više država. Npr. Internet je WAN s javnim pristupom. Računala u WAN-u su povezana pomoću telefonske mreže, za što je potrebno da svako računalo ima pristup modemu.
Elektronska pošta (E-mail)
Za slanje i primanje elektronske pošte, korisnik koji šalje i onaj koji je prima moraju imati računala umrežena u istu mrežu. Još je za to potreban i e-mail softver, i jedinstvena adresa primaoca. Gore navedeno predstavlja minimum potrebnih stvari. U praksi za slanje elektronske pošte potrebno je da oba računala imaju: modem, telefonsku liniju i pretplatu na neki poslužitelj internet usluga. Takav poslužitelj održava neprekidnu vezu sa Internetom, i čuva sve elektronske poruke adresirane na adresu njegovih korisnika u odgovarajućim poštanskim sandučićima. Poruke se tamo čuvaju tako dugo dok ih korisnik ne pokupi nakon spajanja na internet, i potvrđivanja svog identiteta lozinkom.
Internet
Internet je svjetska mreža sačinjena od međusobno povezanih mreža. Ako se povežete sa Internetom, tada možete:
  • slati elektronsku poštu drugim korisnicima
  • pristupiti podacima koji su spremljeni na računalima diljem svijeta
Izraz World Wide Web (WWW) predstavlja dokumente dostupne na Internetu, koji su u posebnom grafičkom formatu. Dokumenti mogu biti međusobno povezani, neovisno o njihovoj fizičkoj lokaciji, a korisnik može slijediti poveznice (link) s jednog dokumenta na drugi dokument. Te poveznice se nazivaju hiperlinkovi, a dokumenti sastavljeni od hiperlinkova hipertekst ili hipermedija.

Softver koji se koristi za prikazivanje WWW dokumenata (ili web stranica) naziva se pretraživač (browser). Za pretraživanje web adresa koriste se pretraživački strojevi, koji mogu izlistati popis WWW dokumenata sa temom koja vas zanima. Najpoznatiji su na adresama