Primjedbe na pravilnike o radu i pravilniku o raspodjeli sredstava iz vlastitih prihoda

Napomena povjerenika: izostavljeni su dupli ili vrlo slični komentari istih članaka/alineja, kao i izrazito zlonamjerne primjedbe, ili one koje potiču iz nerazumijevanja pravih propisa

Primjedbe pravne službe Sindikata:

1. članak 16. st. 9. i članak 38. st. 3. - stegovne mjere i stegovni prekršaj (primjedba je dana u okviru clanka 39.)

Brisem recenicu u Clanku 16 gdje se spominju stegovne mjere.

2. članak 19. - kako interni koeficijent moze biti nepovoljniji za zaposlenika?!

Može. Na primjer za docenta ili izvanrednog profesora koji je prodekan.

3. članak 23. alineja 1. - radno mjesto mlađeg stručnog suradnika redba o koeficijentima ne poznaje, treba paziti da to radno mjesto ne oštetite u plaći

MZT implicitno uvodi radno mjesto mlađeg stručnog suradnika, tako da pripravnicima daje nepovoljniji koeficijent 1,15 iz “općeg” Članka 1 Uredbe (javne službe), a tek nakon godinu-dvije staža uvažava im koeficijent 1,25 iz članka koji se odnosi na sustav znanosti i visoke naobrazbe. No istina je da se mlađi stručni suradnik ne spominje eksplicitno u Uredbi, pa ću ga brisati iz našeg Pravilnika.

4. članak 24. st. 2. alineja 6. - isto kao i prethodna točka - viši upravni referent

Viši upravni referent postoji u Članku 1 Uredbe, među radnim mjestima II vrste. Kod određivanja koeficijenata za administrativno osoblje, MZT se obično služi Člankom 1, budući da članak o sustavu znanosti i visoke naobrazbe spominje samo radna mjesta koja su na ovaj ili onaj način vezana uz nastavu (npr viši laborant).

5. članak 29. st. 4. - ovaj stavak nije točan, nije moguce smanjiti plaću zaposleniku koji radi ispod norme

Primjedba je na mjestu, uvažavam je, brišem taj stavak.

6. članak 31. st. 1. - isplata naknada studentima u gotovini nije dopuštena

Mi plaćamo honorare demonstratorima u gotovini. Riječ je o malim iznosima. Precizirat ću da se gotovina odnosi isključivo na demonstrature. Nije mi poznato gdje se to zabranjuje.

7. članak 36. - Pravilnikom o radu ne mogu se propisivati obveze studentima

Prihvaćam primjedbu. Brišem studente.

8. clanak 39. - Radni odnosi su ugovorni odnosi. Zakon o radu određuje da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Ako radnik ne izvršava obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu moze otkazati (redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika ili čak izvanredni otkaz). Prije redovitog otkaza, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza (članak 110. ZOR). Stoga, nije u smislu Zakona o radu propisivati stegovne mjere za zaposlenike. Takoder, one se, kao oblik kazni, i ne mogu propisivati pravilnikom (to je suprotno Ustavu RH). Također, Zakon izričito zabranjuje prijeboj (clanak 87.) - poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, a to, između ostalog, određuje sporni članak 39. st. 1. Pravilnika o radu.

Prihvaćam primjedbu. Izbacit ću cijeli članak i naslov «Stegovne mjere».

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja prihoda Matematickog odjela ostvarenih na tržistu od obavljanja svoje djelatnosti je u redu. Mislim da bi bilo dobro i u taj Pravilnik unijeti odredbu o raspodjeli 2% ukupnih prihoda na sve zaposlenike, koja je unešena u Pravilnik o radu.

Prihvaćam primjedbu. Članak iz Pravilnika o radu prepisat ću i u Pravilnik o mjerilima…

Razne primjedbe zaposlenika Matematičkog odjela

Meni se čini da bi, s obzirom na to da smo mi znanstvena i nastavna ustanova koja želi postići vrhunsku kvalitetu i doprinijeti razvoju matematike i njenih primjena, u pravilniku trebalo posebno ostaviti mogućnost dodatnog vrednovanja rezultata koji spadaju u ono više od onoga što je suho definirano kao naše obaveze. Ako se za svaku sitnicu koja se tiče administrativnih dužnosti nastavnog osoblja dodaje neki koeficijent, zar ne bi onda trebalo za isto tako eksplicitno internim koeficijentom vrednovati izvanprosječan znanstveni rad, trud oko poslijediplomskog (naravno da je trivijalno to uklopiti u satnicu, ali to nije to), poseban trud oko doktorata itd. Pravilnik mi se čini orijentiran administrativnim poslovima i jednostavno ne doprinosi atmosferi u kojoj bi se jasno znalo što je osnovno što se od nas očekuje, i koji su poticaji.

Kako mjeriti izvanprosječni znanstveni rad? Koliko dugo ga nagrađivati dodatnim koeficijentom? Zašto preferirati poslijediplomski u odnosu na dodiplomski? Istina je da se pravilnik više bavi nenastavnim osobljem, no nastavno osoblje još uvijek ima daleko više mogućnosti za primanje nagrada: naknade za rad na projektima, položaji (dekani, prodekani, pročelnici,…) dodaci za rad iznad norme, honorari od objavljenih knjiga, razne vrste nagrada za životno djelo itd. Uostalom, najveća nagrada znanstveniku je da se smije baviti znanošću. Svatko od nastavnika voli svoj posao, ne želi ga mijenjati, i tu plaća ne igra odlučujuću ulogu. Kod nenastavnog osoblja situacija je drukčija: oni bi svoje stručne interese jednako dobro mogli zadovoljiti i negdje drugdje (gdje je plaća veća). Npr jedan sistem inženjer imat će jednako zanimljiv posao u banci kao i kod nas, samo što će mu plaća tamo biti bar dvostruko veća.

Članak 15

- "smrt brata, sestre" bi ipak trebala spadati u onu "jaču" kategoriju (5 dana).

- "Zaposlenik ima pravo..." - zašto ne po svima alinejama? Dijete se može i

dva puta razboliti, a može i biti više djece.

Primjedba se odnosi na stariju verziju Članka 15 koji je u međuvremenu promijenjen. Sadašnja verzija direktno se poziva na Kolektivni ugovor.

Članak 18

- Tko određuje interni koeficijent?

Određuje ga dekan u skladu s ovim pravilnikom. Uvođenjem pravilnika smanjuje se «proizvoljnost» u dekanovim procjenama. Dapače, za većinu zaposlenika interni koeficijent je jednoznačno određen pravilnikom.

Članak 22

- Druga alineja (ona o asistentima i novacima): "ostali manji poslovi po

nalogu dekana, prodekana, voditelja nastave,..."

Što su to "manji poslovi"? Zašto su "novaci" i pod drugom i pod trećom alinejom?

Spominjanje «ostalih manjih poslova po nalogu rukovoditelja» uobičajena je fraza u svim dokumentima gdje se pokušava definirati posao državnog ili javnog službenika. Tom formulacijom dopušta se rukovoditelju da rasporedi nepredviđene poslove na svoje suradnike. Naravno, riječ je o iznimnim (jednokratnim) poslovima koji ne predstavljaju značajan postotak službenikovog radnog vremena. Novaci se spominju u dvije alineje zato što se oni razlikuju po svom istraživačkom zvanju. Naime novak može biti u istraživačkom zvanju mlađeg asistenta, asistenta ili višeg asistenta, što u pravilu ovisi o tome da li je magistrirao odnosno doktorirao. Novaci s različitim istraživačkim zvanjima dobivaju i različitu plaću od Ministarstva (koeficijenti 1,25, 1,45, 1,65). U skladu s tim imaju i donekle različiti popis osnovnih poslova.

Članak 34

- "Izumi i tehnička unapređenja ostvareni na radu ili u vezi s radom pripadaju Fakultetu."

Zašto ako su samo "u vezi s radom", tj. ako je netko nešto izumio/otkrio u svoje slobodno vrijeme? Jasna mi je svrha ovog članka, no to je ipak zadiranje u privatno

(intelektualno) vlasnistvo.

«U vezi s radom» znači da do izuma ne bi moglo doći da djelatnik nije radio na PMF-MO. Drugim riječima, djelatnik je koristio informacije iz svog posla ili se služio infrastrukturom Odjela. Možda je jasnija formulacija «kao posljedica rada»? U krajnjem slučaju mogu brisati «u vezi s radom».

Članak 39

- "Prigovor na rješenje o stegovnoj mjeri zaposlenik može u pismenom

obliku izjaviti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja."

Kome i koja mu vajda od toga? Nije li bolje da se može žaliti Vijeću, i da je odluka Vijeća konačna?

Dio o stegovnim mjerama već sam odlučio izbaciti na osnovu primjedbi pravne službe Sindikata.

Pravilnik o prihodima

=====================

Članak 3

- "Ugovore o ostvarivanju prihoda ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne djelatnosti u ime Fakulteta potpisuje dekan."

Tko donosi odluku da se ulazi u neki takav ugovor i koga je dekan duzan

obavijestiti?

Primjer: dekan Marušić je iznajmio PR4 na tjedan dana, bez znanja voditelja

RCa (Drmača), administratora (Štaleca) i nastavnog osoblja kojem je to pomutilo

kolokvije (Drmač, N. Bosner)

Prema Statutu, odluke s manjom financijskom težinom donosi dekan, dok za veće iznose mora tražiti suglasnost Fakultetskog vijeća. U praksi se dekan za većinu stvari savjetuje i s Fakultetskim kolegijem (nemojmo zaboraviti da je Fakultetski kolegij demokratski izabrano tijelo čiji članovi predstavljaju sve zavode). Istina je da dekan može pogriješiti, no onda je on i odgovoran za to. Ne bi bilo operativno da dekan za svaku sitnicu traži odobrenje Vijeća. Zato djelatnici moraju paziti koga biraju za dekana, budući da mu povjeravaju važne poslove.

Članci 5, 7, 9, 11, 13, 14

- Tko raspoređuje sredstva?

Sredstva se raspoređuju na «konta» prema postocima iz spomenutih članaka. Dalje dekan u okvirima svojih ovlaštenja raspolaže sa sredstvima, ali uzimajući u obzir namjenu pojedinog konta. Npr novce stavljene na konto za unapređivanje osnovne djelatnosti dekan smije potrošiti npr za uređenje učionice, no ne smije pretvoriti u plaće.

1. čl. 6, st. 1; mislim da bi trebalo dodati 'uz

suglasnost/preporuku/prijedlog Fakultetskog vijeća',

(ovo se vjerojatno odnosi na Pravilnik o radu) Stavak 2 istog članka određuje da se kod svih novih zapošljavanja dekan konzultira s nekim, bilo s Fakultetskim vijećem, bilo s Fakultetskim kolegijem. Ako se primjedba odnosi na Pravilnik o prihodima i visinu poslijediplomske školarine, tada je to već uneseno, tj traži se suglasnost Vijeća.

2. čl. 14, st. 1; trebalo bi spomenuti odlaske na konferencije,

Usvajam primjedbu, proširujem rečenicu u Članku 14.

3. čl. 22, st. 2, u dijelu o visim asistentima, asistentima, novacima, trebalo bi izbrisati obavezu prisustvovanja sjednicama Vijeća itd.

Obaveza se odnosi na one novake koji su izabrani u Fakultetsko vijeće (ima i takvih). Za njih to spada u osnovne poslove, tj prisustvovanje sjednici se dodatno ne plaća. Popravio sam rečenicu tako da to bude jasno.

4. čl. 39, st. 2, mislim da bi trebalo dodati 'uz suglasnost /preporuku/ prijedlog Fakultetskog Vijeca'.

Stegovne mjere će biti izbačene, tako da ova primjedba više nije relevantna.

1. Prema ovim Pravilnicima na našem odjelu postoji od nenastavnih radnih mjesta i njihovih organizacijskih jedinica - tajnik, kadrovik, računovodstvo i računski centar. Mislim da se treba ugraditi i Referada i Knjižnica kao neizostavne cjeline u djelovanju Fakulteta.

Prema Zakonu o Knjižnicama (NN105/1997) naša kjižnica je knjižnica u

sastavu, a ne bibilotečna služba (što je to uopće?????)

Organizacijske jedinice PMF-MO nabrojane su u Statutu PMF-MO. Članak 20 Statuta kaže da postoje sljedeće «službe»: Opća i personalna, Studentska, Bibliotekarska, Računovodstveno-knjigovodstvena, i Za održavanje i čišćenje. Pravilnik o radu nije nigdje mijenjao taj popis službi, jedino što je predvidio da neke službe imaju nastavnika kao neposrednog rukovoditelja (Računski centar, Bibliotekarska, Studentska služba). Dakle postoje i Računski centar i Knjižnica i Referada i to kao «veće organizacijske jedinice», samo što za njih nije imenovan ne-nastavnik kao rukovoditelj. Unutar Računskog centra , Knjižnice i Referade postoje manje organizacijske jedinice i njihovi rukovodioci su ne-nastavnici. Naziv knjižnice je onakav kakav je u Statutu i ne možemo ga mijenjati ako ne promijenimo Statut.

2. Na mjestu gdje se govori da ce se plaće onih koji nisu zadovoljni plaćom koju dobivaju prema Uredbi o koeficijentima nadoknaditi iz vlastitih sredstava. U Čl.20 st. 2. nedostaje riječ koja definira razliku tj. "manja". Smatram da takav način nije primjeren. Svatko bi mogao biti nezadovoljan svojim koeficijentom. Tko odlučuje o tome da li je takvo nezadovoljstvo opravdano ili nije i u kojoj mjeri? Gubi se konzistentnost i dosljednost u vrednovanju rada. Vidljivo je iz Pravilnika da postoje dodatni koeficijenti kojima se mogu jasno definirati eventualne poterebe za povećanjem koeficijenata.

Ovdje je riječ o nerazumijevanju teksta. Ne radi se o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu djelatnika. Eksterni i interni koeficijent se egzaktno određuju, jedan od njih ispada veći a drugi manji. Djelatnik dobiva plaću prema boljem koeficijentu. Ako je taj bolji koeficijent interni koeficijent, tada novci koje za djelatnika dobivamo od Ministarstva nisu dovoljni i moramo trošiti vlastita sredstva.

3. Kod nastavnih zanimanja u “Položaji i dodatni poslovi za zaposlene”

(Čl.27) navodi se stručni koordinator u knjiznici. Krasno bi bilo da to i dalje funkcionira, jer u Zakonu o knjiž. predviđeno je da surađuju Knjižnični djelatnici i predstavnici nastavnog osoblja.

Stručni koordinator postoji, to je ovaj čas kolega Širola. Nadam se da on dobro obavlja svoj posao.

Iz predloženog pravilnika se ne vidi gdje pripada STUDENTSKA SLUŽBA. Smatramo da je studentska služba jedna od većih i važnijih organizacijskih jedinica ovog fakulteta. Isto tako se ne vidi koji dodatni poslovi pripadaju studentskoj službi, s obzirom da neki imaju i osnovne i dodatne poslove jedne te iste. Ova služba obavlja i šalterski posao, pa smatramo da bi i to trebalo uzeti u obzir.

Ponavljam, Studentska služba je prema Statutu PMF-MO jedna od «službi» dakle većih organizacijskih jedinica. Pravilnik o radu to nigdje nije osporio. Dapače, odredio je da je rukovoditelj te službe prodekan za nastavu, te je predvidio da unutar službe mogu postojati manje organizacijske jedinice sa svojim rukovoditeljima. Ovog trenutka sve tri djelatnice Studentske službe su tretirane kao voditeljice manje organizacijske jedinice, te dobivaju odgovarajući dodatni koeficijent. Također, sve tri dobivaju i dodatni koeficijent za unos podataka. Šalterski posao je implicitno uključen u osnovne poslove gdje se spominju administrativni poslovi vezani uz dodiplomske studente (po potrebi mogu ga eksplicitno spomenuti kao osnovni posao).

Primjedbe na Pravilnik o mjerilima ...prihoda ...

-Ako ukupan prihod po nekoj od pet stavki u tI. 2 premaši 100000 kn godišnje, o raspodjeli odlučuje Dekan uz suglasnost Fakultetskog vijeća; ako je po nekoj od tih pet stavki ukupan godišnji prihod manji od 100000kn godišnje, odluku donosi samo Dekan.

Ponavljanje tog općeg pravila u daljem tekstu je potom suvišno pogotovu u svjetlu tI. 17).

Presložit ću tekst tako da nema ponavljanja. Riječ je o iznosu od 200.000 kn i to za pojedinačnu nabavku a ne za ukupan godišnji prihod.

-Položaj znanstvenog (sveučilišnog) poslijediplomskog studija ne smije biti lošiji od onog ..stručnog (o prvom ovisi naša vlastita kadrovska reprodukcija, i od strateške nam je važnosti);

stoga u Čl. 5 predlažem:

a) barem 5%

b) barem 5%

c) do 90%.

Razlika između znanstvenog i stručnog poslijediplomskog studija je u tome što onaj prvi ne donosi veliki prihod, a njegovi troškovi uglavnom su pokriveni iz Ministarstva (nastavni sati ulaze u normu, rad preko norme se plaća ali ga nema jako puno). Zato mislim da su moji postotci u redu. Stručni poslijediplomski studij radi na «komercijalnoj» bazi, dakle mora sam sebe uzdržavati pa zato mora raspolagati većim dijelom novca.

-Ako želimo privući vanjsku suradnju; moramo ponuditi nešto blaže uvjete, koji će dugoročno sigurno rezultirati većim prihodima. Stoga u tI. 11 predlažem izmjenu:

a) barem 10%

b) do 10%

c) do 5%

d) do 75%.

Ovi postotci se vrlo malo razlikuju od mojih. Davatelj primjedbe vjerojatno nije uočio Članak 12 kojim se velik dio sredstava projekta može izuzeti iz raspodjele. Kad se dva članka uzimaju zajedno, tada se vidi da su moji postotci u redu.

-Kako po Statutu Fakultetski kolegij nije organ upravljanja, to predlažem da se u tI. 12 spomenuta odluka prepusti Fakultetskom vijeću.

Ok, stavit ću da odlučuje dekan, na prijedlog Fakultetskog kolegija, uz suglasnost Fakultetskog vijeća, na temelju pismene izjave voditelja projekta i odgovarajuće dokumentacije.

-Kako pri iznajmljivanju prostora taj prostor potom treba i očistiti, to predlažem da se postotak pod b) podijeli na

b) do 20 % za mat. troškove

c) do 10% za plaćanje rada ...

Ne slažem se s prijedlogom jer bi po njemu ispalo da se ponašamo kao «rentijeri», tj iznajmljivali bi državnu imovinu zato da sebi povećamo plaću. Posao čišćenja bit će pokriven iz drugih izvora. Ovo je zaista detalj. Od povremenog iznajmljivanja prostora zarađujemo sasvim malo, a stalno iznajmljeni prostori se čiste «sami».

Napomena:

Prije prihvaćanja ovog pravilnika bilo bi važno vidjeti točan pregled navedenih prihoda u protekloj 2002. godini, kako je i zatraženo na prošlom sastanku Vijeća uposlenika.

I ja bih volio vidjeti takve podatke. No oni nisu odlučujući. Novi pravilnik ima namjeru uvesti određenu politiku trošenja novaca, a ne kopirati dosadašnji način trošenja. Također, rezultat pravilnika bit će posebno knjigovodstveno praćenje pojedinih «konta» unutar vlastitih sredstava. Postotci iz pravilnika su dobrim dijelom i ograničeni propisima koji važe za javne službe. Npr samo manji iznos prihoda smije se pretvoriti u plaće, a veći dio se mora trošiti za unapređenje osnovne djelatnosti. Drugim riječima, ako se u 2002. godini trošilo na drukčiji način, to nije razlog da se ne prihvati ovakav pravilnik za ubuduće.

Primjedbe na Pravilnik o korištenju prihoda ...

Čl.4, nastavna djelatnost - ne spominje se vijeće postdiplomskog studija

Primjedba je na mjestu. Stavit ću da odluku o visini školarine na poslijediplomskom studiju donosi dekan na prijedlog Kolegija poslijediplomskog studija, uz suglasnost Vijeća poslijediplomskog studija i Fakultetskog vijeća.

Čl 5, odluka o 200,000 je u Statutu, pa je ne bi trebalo posebno navoditi (nebitno)

Od viška glava ne boli. Bolje da se malo ponavljamo, pa da tekst bude razumljiviji. No presložit ću tekst tako da se rečenica pojavljuje samo jednom unutar Pravilnika.

Čl. 8, riječ supplement nije u hrvatskom jeziku

Ne znam bolju riječ. Ona se pojavljuje u prijedlozima novog Zakona o znanosti i visokoj naobrazbi i u sličnom pravilniku PMF-Prirodoslovni odsjeli.

Čl. 17, riječ “na odgovarajući način” je čini mi se suvišna

Misli se reći «na analogan način». Da li je to bolji izraz?

Primjedbe na Pravilnik o radu

Čl. 6 je djelimično protustatutaran jer Čl.121, alineja 2 kaže:

“Odluku o popuni radnog mjesta i raspisivanja javnog natječaja donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana i Stručnog kolegija”, tj. dekan ne može samostalno odlučiti o raspisu natječaja.

Članak 121 iz Statuta odnosi se samo na nastavno osoblje i na raspisivanje natječaja. Druga alineja članka 6 Pravilnika spominje Fakultetsko vijeće. Kad god Fakultetsko vijeće nešto izglasa, odluku na kraju ipak potpisuje dekan (netko se mora potpisati). Promijenit ću stavak tako da glasi: « Dekan Fakulteta određuje potrebu da se poveća broj zaposlenika za obavljanje određenih poslova, predlaže raspis natječaja i ovlašten je zaključivati ugovore o radu. Odluku o raspisu natječaja iz stavka 1. ovoga članka za zaposlenike na nastavnim radnim mjestima donosi Fakultetsko vijeće, a za ostale zaposlenike dekan uz pribavljeno mišljenje Fakultetskog kolegija.

Čl. 13, alineja 3: po TKU sabbatical ne može osporiti niti fakultetsko vijeće ako su ispunjeni uvjeti, ali možda bi trebalo napisati da onaj tko želi koristiti sabbatical mora na vrijeme obavijestiti dekana ili FV.

Mislim da to nije sporno. Zaposlenik ima pravo na sabbatical, no Fakultetsko vijeće može zbog opravdanih razloga npr odlučiti da se konzumiranje tog prava pomakne za godinu dana. Pravo na sabbatical svaku 7 godinu ne mora znači točno svaku 7, nego se može realizirati kao 8. i 14. godina (dakle u prosjeku svaku 7).

Čl. 34, alineja 5: bolje bi bilo svim zaposlenima da nikada ništa ne izume ili otkriju, jer će fakultet sve otkupiti po cijeni koja se dekanu i fakultetskom kolegiju svidi. Sreća postoje i drugi zakoni koji reguliraju to područje.

Svi smo mi javni službenici, ono što radimo radimo za državnu plaću i na infrastrukturi koju je platila država. Zato ne možemo rezultate svog rada smatrati isključivo svojim vlasništvom. Privatne tvrtke su u tom pogledu još rigoroznije. Npr ja se sijećam da su informatičari koji su odlazili iz Zagrebačke banke morali potpisati da svoja znanja o informatizaciji bankarstva barem dvije godine neće koristiti u drugim (konkurentskim) bankama.

Čl. 39 je nepotpun, jer nije jasno tko rješava prigovor na rješenje o stegovnoj mjeri. Ako je to opet dekan, onda prigovor nema smisla. Kome se uopće prigovor podnosi?

Ovog članka neće biti, pa nema potrebe da odgovaram na primjedbu.

Primjedbe na Pravilnik o radu

•Članak 6. Prema Statutu, Članak 38, Fakultetsko vijeće posebno ... donosi odluku o popuni radnog mjesta i raspisivanju javnog natječaja na prijedlog dekana i Stručnog kolegija, pa je ovaj članak Pravilnika potrebno uskladiti sa Statutom.

•Fakultetsko vijeće odlučuje o raspisivanju natjačaja samo u slučaju nastavnog osoblja. Za nenastavno osoblje zapravo ni nije obavezan natječaj. Ovaj članak već sam preformulirao na osnovu drugih primjedbi.

•Članak 13. Kolektivni ugovor (Čl. 43, st. 2) propisuje da se pravo na sabbatical može koristiti jednom u 7 godina, a nakon 6 godina rada; pa 7 valja zamijeniti sa 6. St. 1 propisuje naknadu osnovne plaće, bez umanjenja, pa st. 2 ovog članka treba tome prilagoditi.

•Prihvaćam primjedbu o 6 godina. Preformulirat ću članak tako da kaže da “... imaju pravo na sabbatical nakon svakih 6 godina neprekinutog rada na Fakultetu ... “ Stavak o eventualnom umanjenju plaće ne treba mijenjati jer se on poziva na Kolektivni ugovor (to umanjenje je ovaj čas 0, no možda neće biti takvo u budućnosti). Drugim riječima, djelatnik će dobiti onoliko koliko će za njega dati MZT).

•Članak 22. Možda bi trebalo skratiti dio s ostali manji poslovi ..., a ako ovako ostane, svakako bi novacima trebalo spomenuti Voditelja projekta (ovaj je dio prepisan iz pravilnika koji sam vidio još osamdesetih, dok nije bilo novaka i voditelja projekata u današnjem smislu).

•Slažem se s primjedbom. Svugdje ću dodati i voditelja projekta.

•Članak 28. U usporedbi s Čl. 27, neobično je da je predstojništvo zavoda manje cijenjeno nego li niz drugih poslova, u rangu voditelja manje organizacijske jedinice ili djelatnosti unutar službe (koliko je takvih predviđeno?). Nadalje, Razvoj računalne i komunikacijske ... , Vođenje poslova javne nabave ... i Unos velikih količina podataka ... su povremeni poslovi, i kao takvi bi se trebali i vrednovati, uz konkretna mjerila obavljenog posla. Za pojedinu javnu nabavu postoji povjerenstvo, koje bi se moglo nagraditi za obavljeni posao, ili za instalaciju neke grupe servisa može se nagraditi radnika iz RC-a, ali i nastavnika koji takav posao obavi, čime će i motivacija za kvalitetno obavljenim poslom biti bolja.

•Uglavnom se NE SLAŽEM s ovim primjedbama. Predstojništvo zavoda je i sada preplaćeni posao. U praksi predstojnici dobivaju i više zahvaljujući povoljnijem eksternom koeficijentu. Voditelji manje organizacijske jedinice postoje zato što se gotovo svi nenastavni suradnici u MZT vode kao voditelji nečega i u skladu s time dobivaju veći koeficijent – znači naš interni koeficijent samo opravdava ono što suradnik ionako dobiva od MZT pa to ne predstavlja stvarni trošak iz vlastitih sredstava. Razvoj infrastrukture i unos velikih količina podataka (ISVU, ISSP) nisu povremeni već stalni poslovi. Rad sistem-inženjera mora biti nagrađen jer oni lako mogu naći bolje plaćeni posao. Kao konkretna mjerila obavljenog posla sistem-inženjera, predložio sam da Kolegij računskog centra donese i fiksira godišnji plan razvoja infrastrukture – sistem inženjeri će raditi po tom planu a na kraju godine će se vidjeti što je napravljeno a što nije. Što se tiče unosa podataka, obavljeni posao je jasno vidljiv, tj studenti su upisani ili neupisani u bazu, ocjene ispita su unesene ili neunesene (eventualni nerad se odmah primjećuje). Vođenje poslova javne nabave se ne odnosi na pojedini natječaj nego na gomilu administracije vezane uz godišnji plan nabave, evidenciju malih i velikih nabava, slanje oglasa, pisama, dopisa, arhiviranje dokumenata itd – sve su to poslovi koji se moraju obavljati centralizirano i koje članovi povjerenstava za pojedine nabave niti ne vide.

•Članak 31. Nejasno je na što se to točno odnosi. Ako npr. Voditelj projekta angažira nekog studenta (koji može biti i s drugog fakulteta) za neki posao, mislim da bi i on(a) trebao odlučivati o naknadi, a suglasnost prodekana za nastavu je malo upitna (ev. prodekan za znanost?). Treba pojasniti različite situacije, ili pojednostaviti da ih se sve obuhvati jednom formulacijom.

•Uglavnom je riječ o demonstraturama ili uslugama (npr čišćenje snijega), te o trošenju odjelskih sredstava. Prodekan za nastavu se spominje zato što je on nadležan za studente. Povremeni angažman studenata na projektima reguliran je prethodnim (novim) člankom koji govori o trošenju novaca s projekata.

•Članak 39. Mislim da je za stegovni postupak potrebno osnivanje stegovnog povjerenstva, i razgovor sa zaposlenikom, kako bi imao priliku opravdati svoj postupak (a to NIGDJE ne piše). Za raskid ugovora o radu trebalo bi pribaviti i mišljenje Fakultetskog vijeća.

Članka o stegovnim mjerama neće biti.