OVA JE STRANICA BEZ SLIKA I POTPUNO NEPRIVLAČNA. NO, IPAK JU JE VRIJEDNO PROČITATI.
Svjestan činjenice da je prosječno vrijeme čitanja web stranice između 10 i 30 sekundi, odlučio sam napisati članak za čije čitanje treba znatno više vremena (oko 200 sekundi). Članak je objavljen samo ovdje 31.10.2006. Ako ga pročitate, saznat ćete što i kako radim.
Postindustrijsko informatičko doba od samog početka doživljava brzu transformaciju u kojoj svako razdoblje ima nekoliko vodećih djelatnosti koje ga obilježavaju. Na temelju tih djelatnosti izrasle su neke od najmoćnijih svjetskih tvrtki današnjice, spomenimo ovdje samo neke. IBM je svoju poziciju izgradio prvenstveno na tehnologiji velikih i stabilnih poslovnih rješenja, Oracle je u informatički svijet na velika vrata unio bazu podataka, a Microsoft je svoje carstvo izgradio na operacijskim sustavima, kasnije Office alatima, te u novije vrijeme bazi podataka. U svim ovim primjerima zajedničko je to da je osnovni proizvod određeno tehnološko rješenje koje otvara prostor za novi razvoj.
U novije vrijeme stvari se bitno mijenjaju. U prvi plan izbija informacija, a tehnologija je i dalje svuda prisutna, ali ne kao krajnji proizvod, već kao posrednik putem kojega se informacija distribuira. Neprikosnoveni vladar u današnjem svijetu javno dostupnih informacija je Google i broj usluga (servisa) koje Google nudi raste doslovno iz dana u dan. Spomenimo samo neke - tražilica, gmail, Picasa, Google Earth, preuzimanje You Tube,... Naravno, konkurenti ne sjede skrštenih ruku i trude se uhvatiti priključak u određenom segmentu vladanja informacijama. U svjetlu toga, da bi informacija došla do krajnjeg korisnika, potrebno ju je ponuditi na odgovarajućem jeziku. Budući da je svako poslovanje u konačnici vođeno profitom, prirodan je odabir najrasprostranjenijih jezika za distribuciju informacija. Ostali jezici su podržani, ali više iz formalnih političkih nego stvarnih razloga, a više puta je engleski jezik i jedini jezik na kojem se neka usluga pruža.
Svjesni te činjenice, kao i činjenice da nitko neće uložiti trud u razvoj alata za hrvatski jezik, odlučili smo razviti niz dvojezičnih alata za hrvatski jezik, a sve to u cilju razvijanja sustava Reladic – relacijskog rječnika koji pojmove (riječi) tretira neovisno od konkretnog jezika. Radi se o platformi koje je do sada okupila mnoštvo korisnika i suradnika i putem koje razvijamo cjelokupni rječnički sustav.
Ako ste među onima koji su spoznali činjenicu da osiguravanje kvalitetnog lokalno važnog sadržaja ovisi isključivo o aktivnom angažmanu lokalnih korisnika i davatelja usluga, pozivam vas da nam se priključite u izgradnji sustava Reladic. Načini na koje možete sudjelovati su brojni:
- Slanjem prijevoda za bilo koji dvojezični hrvatski rječnik
- Kupnjom i korištenjem nekog od XH.Home rječnika
- Kupnjom i aktivnim korištenjem nekog od XH.Pro rječnika
- Korištenjem usluga prevođenja koje uključuju izgradnju korisničkih pojmovnika i web translacijske memorije
- Pregledom dijela rječničke baze EH.Txt
- Prijevodom definicija pojmova iz WordNeta 2.1 na hrvatski jezik i izgradnjom sinonimskih klasa
- Oglašavanjem na najvećem besplatnom englesko-hrvatskom mrežnom rječniku EH.Web
- Uspostavom veze između postojećih službenih pojmovnika i sinonimskih klasa Relacijskog rječnika
Nadam se da ste u ovim prijedlozima suradnje našli neki vama prihvatljiv i da ste spoznali vrijednost izgradnje Reladica oko hrvatskog jezika za njegovo očuvanje. Da apel za spas jezika ne bi zvučao patetično, na kraju bih spomenuo primjer ekspanzije engleskog jezika nauštrb njemačkog, zbog koje su danas mnogi vrlo vrijedni matematički radovi nastali primjerice na prijelazu s 19. na 20. stoljeće i pisani njemačkim jezikom praktički nepoznati i nerijetko se dešava da se već tada poznate stvari danas ponovno otkrivaju.
Znači, da bi ljudsko znanje bilo dostupno i upotrebljivo, potrebno ga je razumjeti, odnosno imati mogućnost prevođenja koja zalazi dublje od gole tablice pojmova i mogućih prijevoda. Krajnji cilj je sustav za automatsko prevođenje, a trenutne stanice na tom putu su Reladic (relacijski rječnik) i Web.TM (web translacijska memorija)
Zapamtite gdje ste i kada ovo prvi put pročitali, pa kad isto to čujete na nekom uvaženom mjestu, probajte biti dovoljno hrabri i reći: "Znam, o tome je Goran Igaly pisao u listopadu 2006.godine"
Mi ćemo i dalje vrijedno raditi, pa kad sazrije vrijeme da nam se priključite, rado ćemo vas prihvatiti.